Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Nove površine pokrivene šumom na Bjelašnici bespravno su posječene tokom marta 2022. godine radi gradnje luksuznih apartmanskih zgrada u sklopu Poslovno-sportskog centra „Trnovo“.
Oko 34 kubika drveta – 101 stablo jele, smrče, bukve i drugih vrsta – iskrčeno je na placevima koje je Općina Trnovo prodala privatnim investitorima „Butmir“, „Green Life“ i „Mia-Lamia“ iz Sarajeva. Oni nisu imali potrebno odobrenje za krčenje radi prenamjene šumskog u građevinsko zemljište, navedeno je u zapisnicima Uprave za šumarstvo Kantona Sarajevo (KS).
Prijave sudu za ilegalnu sječu još nisu podnijete jer Uprava uz asistenciju policije pokušava identifikovati odgovorne firme.
Najveće količine posječene su na zemljištu preduzeća „Butmir“. Čuvar šume došao je na teren sredinom marta, nakon što je šuma već bila posječena, i tamo zatekao radnike preduzeća „Galanta“ iz Sarajeva koji su čistili zemljište od preostalih panjeva. Oni su tvrdili da ne znaju ko je posjekao šumu. Isti odgovor dobio je i od uposlenika preduzeća „Hadžić-gradnja“ kada je nekoliko dana kasnije evidentirao ilegalnu sječu na zemljištima kompanija „Green Life“ i „Mia-Lamia“ u neposrednoj blizini.
Iz preduzeća „Butmir“ nisu odgovarili na poziv novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). Vlasnici preostalih parcela tvrde da im je Općina izdala građevinske dozvole i da ne vide ništa sporno u tome što je šuma posječena na njihovim parcelama.
Direktor preduzeća „Green Life“ Mirsad Šiljak kaže da u urbanističkoj i građevinskoj dozvoli koje im je izdala Općina nigdje nije navedeno da trebaju tražiti odobrenje za krčenje šume.
Kadrić Arnel, vlasnik „Mia-Lamie“, kaže da ne zna ko je posjekao šumu na parceli, no on ne misli da je prekršen zakon i tvrdi da ima dozvolu za gradnju: „Prijatelju, ako ti neko odobri da gradiš zgradu na nekoj tački, a na toj tački imaš tri drveta, šta ćeš uraditi s tim drvetom?”
Donedavni direktor Uprave za šumarstvo Kantona Sarajevo Amir Joldo kaže da je informacije o nelegalnoj sječi uputio policiji radi prikupljanja podataka o odgovornim osobama i adresama preduzeća koja su radila na terenu. Objašnjava da bi Uprava nakon toga trebala podnijeti prekršajne prijave sudu protiv odgovornih. Joldo kaže da su vlasnici šuma dužni da se staraju o njoj. Prema Zakonu o šumama Kantona Sarajevo, predviđene kazne za nezakonitu sječu su do 15.000 KM.
Općina Trnovo je tri godine ranije tražila od kantonalnih vlasti okolinsku saglasnost i dozvolu za krčenje šume u Poslovno-sportskom centru „Trnovo“ na Bjelašnici radi prenamjene šumskog u građevinsko zemljišta, ali ih nije dobila jer je propustila izraditi procjenu utjecaja na okoliš. Ova studija je trebala pokazati da li je opravdana sječa šume na ovoj planini, kakav je utjecaj gradnje na živi svijet te da li postoji opasnost od zagađenja pitke vode u Sarajevu.
Krčma šume na vratima olimpijskog centra
Općina je odustala od zahtjeva te krenula u ilegalnu sječu u kojoj je iskrčeno više od 35 duluma zemlje. Većna posječenih stabala je samljevena u sitnu masu i poklonjena privatnoj frmi sa Sokoca.
Nakon što su novinari CIN-a otkrili ilegalne poslove Općine, sječa je obustavljena, a Ured za borbu protiv korupcije u Sarajevu je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu KS.
Općina je najnoviji projekat na Bjelašnici predstavila kao centar za sport i rekreaciju iako je značajan dio površine u njegovom sastavu rezervisan za izgradnju 14 apartmanskih zgrada. Većina zemljišta je bila pokrivena šumom visoke kvalitete.
Novog krčenja šume na ovom terenu nije bilo sve do početka ove godine. Ministarstvo pivrede KS navodi da je šuma ponovo raskrčena bez njihovog odobrenja. Kantonalna šumarska inspekcija je također izašla na teren i utvrdila da posječena stabla nisu žigosana, izmjerena niti evidentirana u knjigama, što je uz ilegalnu sječu i prema Zakonu o šumama KS, također, ozbiljan prekršaj.
