Podrivanje demokratije, destabilizatori države ili osumnjičeni za korupciju i veze sa organizovanim kriminalom. To su razlozi zbog kojih je oko hiljadu osoba, kompanija i organizacija iz BiH na američkoj “crnoj listi”
Spisak osoba iz Bosne i Hercegovine na američkoj crnoj listi sve je veći. Na listi sankcija od jučer je još jedan političar – premijer Federacije BiH Fadil Novalić. Iz SAD-a informacije da će ta lista uskoro biti proširena. U javnosti se stiče utisak, da uvođenje ovih sankcija na domaćoj sceni nema ni pravne ni političe posljedice.
Međutim, iz Tužilaštva BiH pojašnjavaju da postoji procedura kojoj podliježu sve osobe koje su na listama sankcionisanih osoba, javlja BHRT.
Podrivanje demokratije, destabilizatori države ili osumnjičeni za korupciju i veze sa organizovanim kriminalom. To su razlozi zbog kojih je oko hiljadu osoba, kompanija i organizacija iz BiH na američkoj “crnoj listi”.
Sankcije su nedavno uvedene, državnoj tužiteljici Diani Kajmaković, prije nekoliko mjeseci Marinku Čavari, predsjedniku Federacije BiH, te Alenu Šeraniću, ministru zdravlja RS. Prije toga i Asimu Sarajliću, delegatu u Domu naroda državnog Parlamenta, Gordani Tadić, bivšoj glavnoj državnoj tužiteljici. Na isti su se našli i Mirsad Kukić, Milan Tegeltija, bivši čelnik VSTV-a BiH, kao i Milorad Dodik, lider SNSD-a. Posljednji na listi su i premijer Fadil Novalić i biznismen Slobodan Stanković.
Sjedinjene Države će upotrijebiti sva sredstva koja su im na raspolaganju kako bi pozvala na odgovornost one koji potkopavaju demokratske procese u BiH ili podržavaju destabilizirajuće aktivnosti.
– Rečeno mi je da se mogu očekivati nove sankcije za visokopozicionirane osobe iz Bosne i Hercegovine – dvije osobe iz Vijeća ministara i jedna iz Republike Srpske, kaže Ivica Puljić, novinar Al Jazzere iz Washingtona.
Početkom ove godine Tužilaštvo BiH je formiralo poseban predmet u kome se nalaze sva lica koja su po bilo kojem osnovu u zadnjih deset godina stavljena na liste sankcija.
– Da se za sva ta lica vrše provjere kako bi se došlo do dokaza koji bi potvrdili umješanost tih lica u određena krivična djela koja su u nadležnosti Tužilaštva BiH, tvrdi Milanko Kajganić,v. d. glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH.
Dok pojedinci poput Milorada Dodika uvjeravaju da sankcije “ne škode”, ipak zbog sankcija distanca zapadnih diplomata prema njemu je sve jača, pojašnjava profesor međunarodnih odnosa. U takvoj su poziciji svi iz državnih, entitetskih i pravosudnih institucija, čiji je kredibilitet stavljanjem na crnu listu uzdrman.
– Svaka ozbiljna partija treba voditi računa da li će zaista zbog tog partnerskog odnosa sa Sjedinjenim američkim državama i Evropskom unijom delegirati takve pojedince na neke važne pozicije i na taj način zabijati prst u oko SAD-u. Za pojedince sankcije imaju odjeka, prvo zbog političke izolacije, a drugo zbog putovanja i blokiranja sredstava u inostranstvu, kaže Alija Kožljak, profesor međunarodnih odnosa IBU-a.
Bez obzira na ovakva pojašnjenja naših sagovornika, ambijent u BiH je i dalje takav da sankcionirane osobe i dalje učestvuju u političkom životu, a političke stranke štite svoje funkcionere. Možda pravni tretman postoji, ali je evidentno spor, dok čekamo biće zanimljivo vidjeti koga će još iz BiH, Sjedinjene Američke Države uskoro sankcionirati.
