Sa zadnjim danom, sada već prošle godine sudija Ustavnog suda BiH, Zlatko Knežević otisao je u prijevremenu penziju. Odlaskom Kneževića ova institucija ostala je bez sudija iz Republike Srpske koji su definisani Ustavom kako bi ova institucija mogla funkcionisati. Inače, Ustavni sud Bosne i Hercegovine više od godinu dana nije kompletiran. Nadležne entitetske vlasti nisu izabrale nedostajuće sudije. Bez sudija iz RS postavlja se pitanje da li je ovim u potpunosti paralizovan rad ove institucije i može li Ustavni sud BiH donijeti bilo kakvu odluku. One iz apelacijske nadležnosto ne donisi već neko vrijeme.
Stanje u Ustavnom sudu BiH počelo se komplikovati odlaskom u penziju dva suca – Miodraga Simovića i Mate Tadića. Bio je ovo početak paralize ove institucije, najprije zbog neimenovanja novih sudija zbog čega su nastali problemi.
VALERIJA GALIĆ, predsjednica Ustavnog suda BiH
“Ustavni sud nije mogao sazvati veliko vijeće Ustavnog suda jer je i prethodno u osmom mjesecu otišao u mirovinu kolega Mato Tadić. Na velikom vijeću Ustavnog suda, Ustavni sud donosi najveći broj odluka iz apelacijske nadležnosti.”
U ovakvo stanje dovela je činjenica da mjesecima nije imenovan sudija iz Federacije BiH koji bi zamijenio Tadića. Nepostojanje dogovora oko imenovanja prvorangiranog Marina Vukoje blokiralo je i funkcionosanje Komisije za izbor i imenovanje Parlamenta Federacije.
NERMIN NIKŠIĆ, premijer Federacije BiH (SDP BiH)
“Čim se ta blokada otkloni mi smo spremni raditi na rješavanju ovih otvorenih pitanja, kada je u pitanju imenovanje sudija u Ustavni sud BiH.”
Јеdini preostali sudija iz reda Srba, Zlatko Knežević, odlazi u prijevremenu penziju. Ovim u Ustavnom sudu BiH više nema sudija iz entiteta Republika Srpska.
VALERIJA GALIĆ, predsjednica Ustavnog suda BiH
“Nije dobro da u Ustanom sudu neće biti ni jedan sudac iz NSRS, ali mi ne možemo dozvoliti da Ustavni sud bude blokiran, da Ustavni sud ne nastavi sa svojim radom.”
Nove sudije iz entiteta Republika Srpska, Narodna Skupština i predsjednik Republike Srpske odbijaju imenovati sve do ispunjavanja zahtjeva koji dolaze iz ovog entiteta.
МILORAD DODIK, predsjednik Republike Srpske (SNSD)
“Nećete dobiti dvojicu sudija legalno izabranih putem NSRS sve dok se ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH i eliminišu stranci.”
Do ovog dogovora teško će se doći.
DAVOR BUNOZA, ministar opravde BiH (HDZ BiH)
“Ne postoji konsenzus oko termina kada bi međunarodni suci trebali otići i takođe nema dogovora da li to zakon riješiti ili mijenjati Ustav BiH.”
ELMEDIN KONKOVIĆ; ministar vanjskih poslova BiH (NiP)
“Napadati Ustavni sud, negirati njegove nadležnosti, neizabirati sudije Ustavnog suda BiH, a paralelno s tim tražiti da strane sudije odu, to je zaista jedan nerazuman proces koji neće dobiti nikada našu podršku.”
Ustavni sud sačinjava devet sudija, od kojih šest sudija biraju parlamenti entiteta i to Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine bira četiri, a Narodna skupština Republike Srpske dva. Preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Trenutni sastan Ustanog suda BiH broji tri domaća i tri stana suca. I dok se pojedini bore za odlazak stranih sudija ustavni sud BiH bez domaćih sudija ostat će do 2026. godine jer Valerija Galić u penziju ide 2026., Mirsad Ćeman godinu prije nje, a Seada Palavrić već ove godine.
