Gotovo jednu prosječnu plaću ili više od dvije najniže mirovine koštao je listopadski telefonski račun Borjane Krišto, predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Prosječna mjesečna plaća u BiH iznosi oko 800 maraka, najniža mjesečna mirovina 326 maraka, a u listopadu je iz državne kase za telefoniranje Borjane Krišto isplaćeno 750 maraka!
Punjenje džepova
Nema dvojbe, kao prošle i svih ranijih godina, tako će se i ove godine novac iz državnog proračuna nemilice rasipati, a parlamentarci će i dalje građanima pričati kako treba štedjeti novac poreskih obveznika i istovremeno puniti svoje džepove.
Da je Bosna i Hercegovina država mimo svijeta pokazuje i dokazuje podatak da zastupnici i izaslanici Parlamenta BiH imaju veća mjesečna primanja od svojih kolega u cijeloj Europi iako je najsiromašnija u cijeloj Europi. Usporedbe radi, u državama članicama Europske unije plaće parlamentaraca iznose dvije, najviše tri mjesečne prosječne plaće. Mjesečna primanja bh. parlamentaraca kreću se oko 6.000 maraka i jednaka su iznosu sedam, osam prosječnih mjesečnih plaća u državi!
Nije nimalo nevažno da ekonomski stručnjaci smatraju da je podatak o visini prosječne plaće u BiH lažan „jer je u izračun prosjeka svega i svačega natrpano“. Oni upozoravaju da „razlike između visine prosječne plaće i plaće koju prima većina uposlenih sugerira da statistika ipak nije politički neutralan instrument“.
Vratimo se parlamentarcima – uz redovnu plaću, zastupnicima i izaslanicima Parlamenta BiH obavezno se isplaćuje i paušal u vrijednosti od oko 700 maraka mjesečno .
Tom paušalu koji je okvalificiran kao naknada za mjesečni trošak, treba dodati i raznorazne druge naknade, pa ispada da su bh. parlamentarci dvostruko plaćeni. Svjedoče to i neki podaci iz, primjera radi, listopada prošle godine. Samo za paušale zastupnicima i izaslanicima u tom mjesecu isplaćeno je iz državnog proračuna ukupno 40.500 maraka, za reprezentaciju nešto više od 4.500 maraka, za telefonske troškove više 3.000, a za smještaj preko 7.000 maraka. I tako, toliko i još više svakog mjeseca.
Primjerice, u listopadu su parlamentarci Amir Fazlić (SDA), Mario Karamtić (HSS), Sead Kadić (SDA) i Diana Zelenika (HDZ 1990) naplatili po 800 maraka na ime smještaja i odvojenog života. Krišto je u tom mjesecu bila rekorder po visini telefonskog računa, a na drugom mjestu bio je Mladen Bosić (SDS) sa 400 maraka.
Potpuna neusklađenost
Zanimljiv je i podatak da je u listopadu Ognjen Tadić (SDS) iz državne kase na ime reprezentacije potrošio 800 maraka, a računi za reprezentaciju njegovih kolega Bariše Čolaka (HDZ), Mladena Bosića i Safeta Softića (SDA) iznosili su po 500 maraka.
Sve u svemu, potpuna je neusklađenost između primanja bh. parlamentaraca i ekonomske i financijske situacije u BiH u kojoj oko 700.000 građana živi na ivici siromaštva. Pojednostavljeno kazano, bh. političari su najplaćeniji u Europi, a BiH i njeni građani najsiromašniji. I uz sve to, parlamentarci nikome ne polažu račune osim svojim strankama i stranačkim predsjednicima. Uzgred, državna zakonodavna vlast u poređenju s parlamentima susjednih i uopće europskih zemalja imaj najlošije rezultate. Apsolutni nesklad između mjesečnih primanja i rezultata rada s jedne i ekonomske i političke situacije u kojoj se država nalazi, najbolji je svjedok potpune otuđenosti političara od građana koji su im na izborima dali svoj glas i povjerenje i koje predstavljaju.
Istina, lani je Parlament BiH donio odluku kojom je zaposlenima u institucijama BiH ukinuto pravo na novčanu naknadu za rad u komisijama i drugim tijelima koji obavljaju tokom radnog vremena. Međutim, time nije došlo do sistemskih promjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Uostalom, ko garantira da sjednica neke od brojnih parlamentarnih komisija, često i nepotrebnih, i drugih državnih tijela neće službeno, recimo početi u 15,30 i trajati do 16.15 sati što može osigurati naplatu naknade za rad izvan radnog vremena?
