Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) pri Vijeću Evrope objavit će danas treći izvještaj o Bosni i Hercegovini u kome se analiziraju najnovija dešavanja i neriješena pitanja poput segregacije u obrazovanju i neprovođenja presuda Suda za ljudska prava, ali se i nude preporuke za vlasti.
U izvještaju je pozdravljena činjenica da politički predstavnici osuđuju napade na povratnike, a pozitivnim je ocijenjeno da je Strategija za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma o pravima povratnika revidirana, pri čemu se veća pažnja posvećuje pomoći za stambeno zbrinjavanje, infrastrukturu i zapošljavanje.
Kako bi se smanjio stepen međuetničke diskriminacije i krivičnih djela počinjenih iz mržnje s kojima se zemlja još uvijek suočava, vlasti su organizirale obuke za sudije, tužioce i policijske službenike na temu primjene Zakona o zabrani diskriminacije i borbe protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje.
U izvještaju se pominju i mjere koje su poduzete radi rješavanja problema diskriminacije na etničkoj osnovi u oblasti penzionog prava, olakšavanja pristupa identifikacijskim dokumentima članova romske zajednice kao i radi podrške upisivanju većeg broja romske djece u škole i smanjivanja stope napuštanja škole.
S druge strane kritiziran je nedostatak političke volje da se izgradi inkluzivno društvo, a uprkos preporuci ECRI-a datoj u prethodnom izvještaju, i dalje postoje etnički podijeljeni obrazovni sistemi dok političke elite tri etničke grupe ne pokazuju spremnost da prigrle integrirane škole.
– Okončanje svih oblika segregacije u školama je vjerovatno jedan od najvažnijih zadataka za BiH. To je apsolutno neophodno da bi se izgradilo inkluzivno društvo i buduće generacije poštedile kletve etničke podijeljenosti i mržnje – kazao je predsjedavajući ECRI-a Christian Ahlund.
Također, u izvještaju ne navedeno da su međuetničke tenzije u zemlji i dalje opasno visoke, a politički diskurs, uključujući i diskurs u medijima, još uvijek karakterizira česta upotreba govora mržnje, što u velikoj mjeri prolazi nesmetano kod vlasti.
Napretka nije bilo ni u provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH. Ustavom BiH su uvjeti za određene visoke političke funkcije i dalje vezani za etničku pripadnost, a nespremnost da se ove odredbe promijene je simptomatična za postojeće političke prepreke prevazilaženju etničke podjele.
U izvještaju se, nadalje, navodi da je Institucija ombudsmena nedovoljno kadrovski popunjena i da je provedena samo polovina njenih preporuka. Efektivnost institucije je potencijalno ugrožena i predloženim novim zakonom koji može uticati na njenu finansijsku nezavisnost.
Među preporukama datim u ovom izvještaju dvije treba provesti kao prioritetne i bit će predmetom prelaznog praćenja od strane ECRI-a u roku od dvije godine, a to su okončanje svih oblike segregacije u školama i jačanje kapaciteta Institucije ombudsmena i naročito treba pojednostaviti postupak donošenja odluka.
Izvještaj je sačinjen nakon posjete ECRI-a BiH u martu 2016. godine i u njemu se u obzir uzimaju dešavanja do 30. juna 2016. osim gdje je to drugačije naznačeno, rečeno je u saopćenju iz Ureda Vijeća Evrope.
Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije je tijelo Vijeća Evrope za praćenje ljudskih prava, sastavljeno od nezavisnih stručnjaka, koje prati probleme rasizma, ksenofobije, antisemitizma, netolerancije i diskriminacije na osnovama kao što su ‘rasa’, nacionalno ili etničko porijeklo, boja kože, državljanstvo, vjeroispovijest i jezik.
