Biti osoba koja obavlja samostalnu djelatnost u BiH svojevrsni je izazov u vremenima ekonomskih nestabilnosti i nesigurnosti, a prema posljednjim podacima koji dolaze iz Republike Srpske, došlo je do podizanja troškova poslovanja poduzetnika i zanatlija, zbog čega su neki odlučili i staviti ključ u bravu.
Veća izdvajanja
Kako navodi BHRT u svom nedavnom prilogu, 177 majstora, ugostitelja i zanatlija u januaru je zatvorilo svoje poduzetničke radnje, a najveći broj odnosi se na Bijeljinu i Banju Luku, odnosno 112 obrta i radnji. Slijede Prijedor, Doboj i Modriča, pokazuju podaci APIF-a.
BHRT konstatira kako su razlozi rast nameta i izmjene Zakona o doprinosima i porezu na dohodak, što je dovelo do rasta troškova poslovanja. Jedan od samostalnih poduzetnika, Senad Petonjić, ističe kako od Nove godine imaju 110 maraka veće izdvajanje za zdravstveno i penziono osiguranje.
Podsjećamo, u skladu s novim zakonskim rješenjem, propisano je da se minimalna osnovica doprinosa za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost postupno povećava s dosadašnjih 60% prosječne bruto plaće u Republici Srpskoj na 80% prosječne bruto plaće, tako da će u 2025. godini osnovica doprinosa iznositi 70%, a od 1. janura 2026. godine iznosit će 80% prosječne bruto plaće u Republici Srpskoj.
Plaćanja doprinosa oslobađaju se osobe koje ostvaruju pravo na penziju iz Zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske ako ostvaruju primanja za rad u okviru humanitarnih organizacija ili organizacija koje se bave pružanjem socijalne pomoći osobama koje su u stanju socijalne potrebe.
U obrazloženju razloga donošenja izmjena zakona zakonodavac podsjeća kako, prema odredbama važećeg zakona, obveznici doprinosa koji ostvaruju osobna primanja (plaće – nesamostalan rad) plaćaju doprinose na osnovicu koju čini bruto plaća (neto plaća, porez na dohodak i doprinosi), a osobe koje ostvaruju primanja na osnovi ugovora o dopunskom radu plaćaju doprinos za penziono i invalidsko osiguranje na osnovicu koju čini bruto naknada ostvarena po osnovi takvog angažmana.
S druge strane, osobe koje samostalno obavljaju djelatnost (samostalan rad) plaćale su doprinose na osnovicu koju je činilo najmanje 60% prosječne bruto plaće u Republici Srpskoj za prethodnu godinu, a ako tu djelatnost obavljaju kao dopunsku ili dodatnu, nemaju obvezu plaćanja doprinosa na tako ostvareni prihod.
– Određivanje osnovice koja je vezana uz prosječnu plaću u RS-u izvršeno je kako ne bi došlo do previsokog opterećenja ove kategorije obveznika jer u pravilu osnovicu doprinosa čini ukupan (bruto) prihod obveznika. Kako je bruto prihod obveznika samostalne djelatnosti u pravilu viši od prihoda osoba koje obavljaju rad za drugoga i primaju najnižu plaću, određena je minimalna osnovica vezana uz prosječnu plaću u RS-u.
Dalje, osobe koje primaju plaću za svoj rad ne mogu plaćati doprinose na osnovicu koja je niža od najniže plaće, kako je to i propisano odredbom članka 10. Zakona o doprinosima. Imajući na umu da je obavljanje samostalne djelatnosti nositelja samostalne djelatnosti suštinski rad, bilo je nužno izjednačiti ili u najvećem dijelu približiti opterećenja rada samostalnog i nesamostalnog, odnosno rada za drugoga, navodi se u obrazloženju.
Također, predlagači zakonskog rješenja ističu i kako treba imati na umu da je rad za koji se ostvaruje najniža utvrđena plaća u Republici Srpskoj najjednostavniji rad i mora biti najmanje opterećen fiskalnim obvezama, tako da je i s tog gledišta bilo nužno utvrditi višu osnovicu za osobe koje samostalno obavljaju rad.
