Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane zapošljavaju 40.239 radnika, s prosječnom plaćom od 556 maraka, u građevinarstvu radi 38.878 osoba a prosječnom primaju 606 maraka plaće
MOSTAR – Povećanje plaća u Bosni i Hercegovi, uz otvaranje novih radnih mjesta na koje će dolaziti sposobni a ne podobni svakako jeste jedna od krucijalnih stvari kako bi barem malo zaustavili val iseljavanja te općenito poboljšali demografsku sliku.
Međutim, povećanje plaća i to u značajnom iznosu mora se ostvariti u realnom sektori jer veće plaće za političare i uhljebe situaciju će popraviti samo statistički iliti “na papiru”. Upravo zbog toga treba kazati kako je povećanje prosječne plaće u BiH na skoro 900 maraka te najave da će uskoro biti i hiljadu, a u godinu ili dvije 1.500 maraka samo po sebi malo znači za najveći broj naših građana.
A primjer za to jesu podaci državnih institucija koji zorno pokazuju da više od 426 hiljada zaposlenih prima plaću tek od oko 600 maraka. S obzirom da je službenom u BiH zaposleno 816.465 osoba slika današnje zemlje više je nego jasna.
Poražavajući podaci
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je i dalje uvjerljivo najviše zaposlenih u našoj zemlji, njih 166.886, u prerađivačkoj industriji gdje je prosječna plaća 677 maraka. Slijedi rubrika “trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala” sa 150.365, a njihova prosječna plaća je 659 maraka.
Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane zapošljavaju 40.239 radnika, s prosječnom plaćom od 556 maraka, dok nam u građevinarstvu radi 38.878 osoba a prosječnom primaju 606 maraka plaće. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti imaju 15.319 radnika, a prosječnu plaću od 625 maraka te “umjetnost, zabava i rekreacija” zapošljava 14.576 osoba s prosječnom plaćom od 640 maraka.
Ukoliko saberemo sve zaposlene u pobrojanim djelatnostima dolazimo do brojke od 426.263 osobe koje mjesečno imaju plaću od oko 600 maraka. Ukoliko znamo da je prema službenim podacima za prosječnu obitelj u BiH mjesečnom potrebno više od 1.400 maraka da bi preživjeli, a ta korpa se prema mnogim drugim istraživanjima penje čak i do dvije tisuće maraka mjesečno, jasno je u kakvom standardu živi zaposleni u ovim djelatnostima, vojska nezaposlenih te gro penzionera.
Lagodan život političkih elita
Bh. političari, ukoliko upoređujemo njihova primanja s prosječnom plaćom u zemlji, vjerovatno su među najplaćenijima u cijelom svijetu pa i ne treba čuditi što niti ih zanima niti znaju kako žive svi drugi u državi. Jer i kako bi vječni parlamentarci i mogli razumjeti životni standard u BiH s obzirom da uz sve privilegije mjesečno znaju naplatiti sedam ili osam hiljada maraka, dakle više nego što radnici na najtežim mogućim poslovima naplate u cijeloj godini. Naravno da se takvim ljudima vrlo lako razmetati ciframa i spominjati da će vrlo skoro plaće biti 1.500 maraka, dok je u realnosti slika dijametralno suprotna.
Odgovornost za to je i na političkim elitama koje nikada nisu niti željele napraviti povoljniju poslovnu klimu i rasteretiti gospodarstvo (nego upravo suprotno kako bi na taj način hranili “gladna partijska usta”), ali i na poslodavcima koji su u mnogim slučajevima radnicima plaćali minimalac zarad vlastitog bogaćenja i lagodnog života.
Međutim, dok se na bh. ulicama rijetko događao bunt, on se već godinama ogleda u masovnom odlasku iz zemlje i negativnom prirodnom priraštaju pa sada i političari i poslodavci upozoravaju da smo već u situaciji da “radnike tražimo povećalom”, a vrlo brzo bi mogli i uvoziti radnu snagu. Posljednje procjene govore da u BiH živi tek oko 2,7 miliona stanovnika, a tendencijom daljnjeg pada, a sve to sigurno neće zaustaviti permanentne ekonomske i socijalne krize i isprazna obećanja o boljem životu.
