Pokretanje kraft destilerije zapravo nije bila moja prvobitna ideja. Krenulo je s poljoprivredom i malinama, ali nakon što su se pojavili problemi s otkupom malina, morala sam naći način da ih preradim. Tako je nastao moj prvi proizvod – liker od malina, kazuje Visočanka Sabina Krivdić, koja se, iako po vokaciji lektor, prije nekoliko godina odlučila za pokretanje privatnog biznisa, otvorivši prvu kraft destileriju u BiH na čijem je čelu žena.
Kako kazuje, u samom proizvodnom procesu se pronašla i počela razmišljati o drugim proizvodima i ukusima, a tokom istraživanja shvatila je da se razvijene zemlje sve više okreću manjim proizvodnjama, te da su kraft destilerije sve cjenjenije u svijetu.
Pojašnjava da je sam proces registracije destilerije dugo trajao, a da istovremeno nije znala da nema žena u BiH koje se na ovaj način bave proizvodnjom jakih alkoholnih pića.
“Kraft proizvodnja je zapravo zanatska proizvodnja. Nama je više poznata kraft proizvodnja piva, ali sve može biti kraft, tj. zanatsko. U pitanju je manji obim posla, manje zaposlenih, manje tržište, ali se pažnja posvećuje kvalitetu i ličnom pečatu. Osoba koja vodi kraft proizvodnju najčešće je i sam proizvođač i to je garancija kupcu da se posvetilo kvaliteti, jer iza vašeg proizvoda stojite vi, imenom i prezimenom, a ne velika industrija. Sami nosite odgovornost, ali i zasluge”, pojašnjava Krividićeva za “Nezavisne”.
Destilerija u kojoj radi vrijedna Visočanka smještena je u podrumu kuće u kojoj je rođena, odnosno u kući u kojoj je, kako kazuje, nastalo i njeno prvo sticanje znanja o alkoholnim pićima, jer su njen otac i brat pravili rakiju za domaćinstvo.
“Najveći dio posla u destileriji radim sama, kako bi mi sam proces bio što lakši. To je, uostalom, bila moja želja, jer želim da sam potpuno upoznata sa svakom bocom koja izađe iz destilerije i da mogu garantovati kvalitet. Naravno, uz mene su moji najbliži, koji su uvijek spremni pomoći”, ponosna je Sabina.
A u Sabininoj destileriji “krčkaju” se brojni alkoholni proizvodi, sakupljeni pod zajedničkim nazovom “Kraljica”.
“Nakon mnogo proba, uspješnih i manje uspješnih, i nakon istraživanja šta je to što bi moglo da razlikuje moje proizvode od drugih, odlučila sam se za proizvodnju dvije rakije – malinovače i medovače, te četiri likera – malinica, medice, višnjevače i orahovače”, kazuje Sabina.
Pojašnjava da su obje rakije specifične – rakija od meda nastala je fermentacijom meda i nema je često na regionalnom tržištu, a radi se o kvalitetnom piću koje nije slatko. Druga rakija je kombinacija malina i meda i takođe nije slatka, već je nastala fermentacijom meda i malina.
“Likeri su nešto češći na našem tržištu, ali specifičnost mojih proizvoda je u ekološki uzgojenim plodovima, kao i dodacima začina. Volim naglasiti da ne koristim vještačke arome”, priča Sabina.
Kada je proces proizvodnje u pitanju, Visočanka, koja po proizvodnji jakih alkoholnih pića može stati rame uz rame s muškim kolegama, kazuje da je prvo pravilo koje se mora ispoštovati – što ne biste pojeli, nemojte stavljati u rakiju.
“To je pravilo kojeg se pridržavaju domaćini koji važe za majstore u pravljenju ovog na Balkanu tradicionalnog pića. Cijeli proces rada, od izbora sirovine, fermentacije u zatvorenim sudovima, destilacije, odležavanja i starenja rakija, moramo ispoštovati i dobit ćemo kvalitetan proizvod. Nažalost, često zbog postizanja niske cijene ljudi koji prave rakiju ne poštuju sve faze i tako dobijemo nekvalitetno i jeftino piće”, kazuje Sabina i dodaje da je to velika greška i degradacija nasljeđa.
Ima Sabina iza sebe i brojna učešća na sajmovima i takmičenjima u BiH, ali i regonu, a dobila je i niz nagrada.
“Učešće na festivalima je odličan način da se pozicionirate, da znate šta radite dobro, a šta ne. Nagrade su uvijek potvrda da se vaš trud isplatio i veliko je zadovoljstvo nakon napornog rada čuti naziv svog brenda kad se dodjeljuju nagrade”, ponosna je Sabina.
Kada su planovi za budućnost u pitanju, kazuje da što se kapaciteta proizvodnje tiče planira ostati na nivou kraft destilerije, odnosno neće prelaziti na industrijski nivo.
“Također, plan mi je da u ovaj posao uključim i pčelarstvo kako bih imala svoj med, jer ovako mnogo vremena provodim u traženju i kontrolisanju pravog meda”, zaključuje Sabina i dodaje da je Balkan generalno oduvijek bio naklonjen kraft proizvodnji, a da toga nismo bili ni svjesni, odnosno da je način na koji su naši preci pravili rakiju tipičan primjer kraft proizvodnje – male količine u malim radionicama, nerijetko od sirovine iz vlastitih voćnjaka, proizvodi u koje unosiš dio sebe i kasnije s ponosom predstavljaš kao svoj uspjeh i kvalitetan proizvod.
Proizvodi od meda
Krivdićeva se, pored proizvodnje rakije i likera, u procesu stvaranja svojih pčelinjih društava odlučila da od meda koji nabavlja od drugih proizvođača spravlja med s različitim okusima i mješavinama, a pod zajedničkim nazivom “Medna apoteka” – med sa crnom ili bijelom čokoladom, med s orasima ili u kombinaciji s raznim suvim voćem i začinima, kao i med s koprivom i healthy mix.
(Nezavisne)
