Centralna banka Bosne i Hercegovine je u prvom kvartalu ove godine ostvarila dobit od 108,55 miliona KM, objavila je ova finansijska institucija.
Kako su naveli, trend rasta kamatnih prihoda po osnovu depozita kod inostranih banaka i dužničkih instrumenata je nastavljen i u tekućem izvještajnom periodu, s tim da je kretanje tržišnih prinosa na dužničke instrumente imalo volatilan karakter.
“S druge strane, tržišne cijene monetarnog zlata su imale pozitivan trend kretanja povećavajući njegovu fer vrijednost i istovremeno amortizujući volatilnost kapitala Centralne banke po osnovu promjena fer vrijednosti dužničkih instrumenata koji se naknadno mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit”, piše u finansijskom izvještaju Centralne banke BiH.
Ekonomista Slaviša Raković kazao je za “Nezavisne novine” da su razlozi dobiti Centralne banke BiH vrlo jednostavni.
“Kao emisiona banka ona je uvijek u poziciji da na deviznim rezervama zaradi kamatu, dok na emitovani novac ne plaća kamatu. Jedini zaista težak period su imali kada su kamate postale čak i negativne. Sa ovim kamatnim stopama zarada je neminovna”, objašnjava Raković.
Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, rekao je da trend rasta kamatnih stopa ima za posljedicu i rast povrata na ulaganja Centralne banke BiH, od čega se ostvaruje visoka dobit.
“Rastom dobiti rastu i kapaciteti za finansiranje budžeta. U ovakvim uslovima veoma visokih izdataka države uzrokovanih porastom cijena, inflacijom i drugim stvarima, ova sredstva su dobrodošla u smislu povećanja likvidnosti budžeta. Dobro je da je Centralna banka BiH likvidna, ali bi za privredu bolje bilo da imamo niže kamatne stope, a samim tim i više investicija, pa i po cijenu niže dobiti ove finansijske institucije. Dobit Centralne banke BiH nije neki ekonomski indikator za koji se postavljaju ciljevi u smislu njegovog ostvarenja. Njena dobit varira u zavisnosti od kamatnih stopa, ili od kretanja finansijskih instrumenata kao što je zlato. Vrhunski cilj ekonomske politike je ekonomski rast, a njemu pogoduju niže kamatne stope”, objasnio je Gligorić za “Nezavisne novine”.
Inače, ova finansijska institucija je prošle godine ostvarila rekordnu dobit od 278,3 miliona KM, dok je početkom aprila ove godine uplatila u budžet Bosne i Hercegovine 64,3 miliona KM po osnovu dobiti ostvarene u 2023. godini.
Iz Centralne banke BiH su početkom prošlog mjeseca objavili da je Upravni savjet Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) usvojio finansijske izvještaje za 2023. godinu, kao i odluku o raspodjeli čistog profita.
“Centralna banka BiH je u 2023. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 278.261.211 KM. Na osnovu člana 27. Zakona o Centralnoj banci BiH i Odluke Upravnog savjeta Centralne banke Bosne i Hercegovine od 28. marta 2024. godine, dio ostvarene dobiti u iznosu od 64.319.561 KM je uplaćen na račun institucije zadužene za budžet BiH, odnosno na odgovarajući depozitni račun Ministarstva finansija i trezora BiH. Finansijski rezultat je posljedica blagovremenog preduzimanja niza investicionih odluka, na strateškom, taktičkom i operativnom nivou, i restrukturiranja portfolija deviznih rezervi, koje su omogućile da se iskoristi porast kamatnih stopa i prinosa vrijednosnih papira u evrima i sredstva investiraju po povoljnijim uslovima”, naveli su iz Centralne banke BiH.
Ekonomski analitičar Saša Stevanović naveo je za “Nezavisne novine” da podaci o rastu profita Centralne banke ohrabruju, jer kada raste profit, raste i kapital.
“Veći kapital znači veću sigurnost za konvertibilnu marku. Ono čime se može objasniti rast profita je razlika u cijeni između tzv. pasivne kamatne stope, to je kamatna stopa po kojoj Centralna banka dobija novac i aktivne kamatne stope, a to je kamatna stopa po kojoj centralna banka plasira novac. Naša centralna banka plasira novac u obveznice u inostranstvu, stranih država, Njemačke, Francuske, Italije i depozite u inostranstvu. Kamatne stope su povećane u inostranstvu, a kamatne stope po kojima Centralna banka dobija novac su neznatno povećane. Centralna banka plaća kamatnu stopu na rezerve koje domaće banke drže kod naše Centralne banke. Tako je prema posljednjim podacima iz marta u hartije od vrijednosti uloženo 8,6 milijardi KM, to je imovina koja donosi prihode u vidu kamatne stope. Međutim, ono što je interesantno je da su domaće banke prepoznale tzv. kamatnu arbitražu i one nastoje uvećati svoj profit, pa smanjuju rezerve koje drže kod Centralne banke i samostalno nastoje plasirati sredstva u inostranstvu. Evropska centralna banka plaća bankama četiri odsto, a naša domaća 0,5 odsto na obaveznu u KM, a 0,3 odsto u EUR. Složićemo se da je 3,5 odsto na razliku u kamatnim stopama na 16 milijardi deviznih rezervi, sa koliko naša CB raspolaže, oko pola milijarde KM razlike. U tom okruženju može se dobiti odgovor o rastu profita”, istakao je Stevanović.
