Predložene izmjene Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koje je Vlada Federacije BiH 12. decembra prošle godine uputila u parlamentarnu proceduru, prošla su daleko ispod radara javnosti, iako se ovim izmjenama zakona uvodi stroga cenzura po pitanju objave spisa i fotografija.
Najviše će se na udaru naći novinari i fotoreporteri, ali je prije svega ovo snažan udarac na istraživačko novinarstvo i novinare koji objavljuje fotografije, akte, dokumente, spise iz istrage političara, ali i ostalih javnih ličnosti.
Mnogo je nejasnoća
Vidljivo je to iz izmjena člana 193, gdje se dodaje novi član 193a, koji glasi:
“Ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonografu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine – navedeno je u predloženim izmjenama”.
Iako je ovaj novi pasus izmjena zakona nedorečen niti precizan, sasvim je jasno da je najveća omča oko vrata novinarima i istraživačkom novinarstvu jer je posao medija da objavljuju, snimke, fotografije i dokumente, to jeste informacije od javnog značaja.
Sada, ukoliko izmjene budu usvojene, po ovom Zakonu fotografije nijedne osumnjičene niti optužene osoba koje dolaze u sudske ili tužilačke institucije ne smije biti objavljena, bez prethodnog odobrenja recimo Milorada Dodika, ili Osmana Mehmedagića Osmice…
Ne smije biti objavljen, u prevodu, ni akt tužilaštva, spis suda, imovina političara, ugovori o prodaji ili kupovini nekretnine, optužnica ili presuda, snimak razgovora, jer će biti traženo i zahtjevano njihovo odobrenje.
U slučaju objave bez odobrenja, novinari će biti krivično gonjeni i biti kažnjeni zatvorom i do tri godine!?
Da stvar bude gora, ova odredba je prepisana iz Krivičnog zakona Republike Srpske, s tim da je kazna u RS manja:
“Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji, video-zapisu ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica, biće kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine”, navodi se.
Jedina novost je što je u izmjenama zakona u FBiH uveden novi pojam informaciono-komunikacijske tehnologije.
Objava tuđeg spisa, portreta i snimka
Osim toga, ove izmjene zakona imaju elemente zloglasnog ‘lex AP’ kojeg je Vlada Hrvatske po naredbi premijera Andreja Plenkovića progurala kako bi spriječila objave poruka koje su razmjenjivali članovi Vlade u brojnim aferama.
Ove “izmjene”, što je vidljivo iz prijedloga obrazloženja izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH predložila je Lana Prlić, zastupnica SDP-a u Parlamentu FBiH.
Prlić je dostavila komentare na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije i predložila da se dodaju “nove inkriminacije i novo krivično djelo neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka, što je uz manje modifikacije i uvaženo uz napomenu da je i u dijelu
Zakona kojim se definiraju pojmovi uvedeno i novi pojam informaciono-komunikacijske
tehnologije”
Prlić nije odgovarala na naše poruke i pozive kako bi pojasnila o čemu se tačno radi.
Raport
