Tim stručnjaka, koje je imenovala Vlada Tuzlanskog kantona, potvrdio je prisustvo velikih količina opasnog otpada koji je godinama stvarala hemijska industrija u Tuzli, a koji nije propisno odlagan.Laboratorijske analize
Tim stručnjaka ustanovio je tačnu lokaciju na kojoj se nalazi deponija površine od 800 do 1.000 metara kvadratnih, navedeno je na portalu Vlade Tuzlanskog kantona.
– Istraživanjem je utvrđeno da se kruks nalazi na dubinu od pola do tri i po metra, a ukupna zapremina je od 1.200 do 1.500 metara kubnih – rekao je Karadžin.
On je dodao da je nakon laboratorijskih analiza utvrđena zapreminska masa kruksa koja se razlikuje u nasutom stanju i sabijenom u bačvama, a prosječna je 1.135 kilograma po metru kubnom.
Ističući da ukupna količina ove opasne materije iznosi između 1.370 i 1.750 tona, Karadžin je rekao da se nadao da će to biti manje.
Uzorci prvih pronađenih materija poslani su na analizu u zagrebačku laboratoriju “Eurofins”, a shodno broju pod kojim je zaveden kruks, riječ je o otpadu koji je nastao iz organskih i hemijskih procesa ili ostatku od reakcija i destilacija.
Karadžin navodi da su hemijskom analizom uz kruks utvrđene i povećane količine hlora u iznosu od tri posto, zbog čega spaljivanje opasnog otpada neće moći biti izvršeno u spalionici Fabrike cementa u Lukavcu.
– Prilikom spaljivanja u cementarama granične količine hlora mogu biti između 0,7 i 0,8 odsto. Mi ćemo lokalnoj firmi dati da ispita sastav nekih drugih uzoraka, što nam je bitno kako bismo utvrdili u kojoj mjeri je opasan hlor za koji znamo da je toksičan, korozivan i kancerogen – istakao je Karadžin.
On je naveo da su uz hlor na deponiji pronađeni još i teški metali u povećanom sadržaju, kao što su hrom, olovo i nikl, a označeni su kao otrovni i kancerogeni.
Kruks i ostali hemijski spojevi koji su pronađeni predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva, posebno zbog činjenice jer su zakopani u zemlji, tik uz rijeku Jalu, a nalaze se i u buradima koje je voda dovela do stanja raspadanja.
Riznični trenuci
Karadžin je naveo da su posebni rizični trenuci kod podizanja podzemnih voda koje mogu dovesti do ispiranja materijala i njegovog daljeg širenja vodotokom.
Ističući da se pred resornim kantonalnim ministarstvom sada nalaze aktivnosti koje će voditi u smjeru neutralizacije opasnih materija, Karadžin je rekao da je, nakon početnog izvještaja, u planu izrada studije na osnovu koje će se utvrditi recepture za sanaciju.
Jedna od realnih opcija je izvoz otpada u inostranstvo gdje će biti spaljen u spalionicama, a što bi okvirno moglo koštati nešto više od 4,5 miliona KM.
Za ovu namjenu bilo bi moguće osigurati sredstva kroz projekte Federalnog fonda za zaštitu okoline, Češke razvojne agencije i UNDP-a, navedeno je na portalu kantonalne Vlade.
