Srpska pravoslavna crkva (SPC) godinama je na meti kritika zbog odnosa prema osuđenim ratnim zločincima, koje često odlikuje, veliča ili čak proglašava svecima – i to ne samo iz ratova devedesetih, već i iz Drugog svjetskog rata.
Kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi historičar Vladimir Veljković, SPC prošlost tumači kroz nacionalističku, „etnofiletističku“ prizmu, gdje je srpska strana uvijek predstavljena kao žrtva, a uloga crkve u zločinima se prešućuje.
Jedan od najspornijih primjera je nedavna izjava mitropolita Joanikija, koji je četničkog komandanta Pavla Đurišića – odgovornog za masakre civila u Sandžaku i istočnoj Bosni – nazvao “velikim junakom”. Đurišić je, između ostalog, bio odlikovan i Hitlerovim Gvozdenim krstom.
SPC je u više navrata kanonizovala i sveštenike koji su sarađivali s fašistima ili činili ratne zločine. Među njima su Milorad Vukojičić (“pop maca”), osuđen i pogubljen zbog zločina u Crnoj Gori, te Irinej Ćirić, koji je za vrijeme rata bio član mađarskog parlamenta imenovan od strane Miklósa Horthyja, Hitlerovog saveznika, piše Radio Slobodna Evropa.
SPC se nije ogradila ni od vladika poput Vasilija Kačavende, poznatog po bliskosti s ratnim liderima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem. Na suđenju Mladiću prikazan je snimak na kojem Kačavenda s osmijehom sluša izvještaj o uništenju minareta u Srebrenici. Bio je razriješen tek 2013. nakon optužbi za pedofiliju.
Sličnu sudbinu imao je i vladika Filaret, koji je javno podržavao Vojislava Šešelja, haškog osuđenika, i čak ga 2015. odlikovao ordenom “Beli anđeo”. Šešelj je odlikovan i 2022. od strane vladike Irineja, a slična priznanja SPC je dodijelila i haškom osuđeniku Vladimiru Lazareviću.
Uloga SPC nije izostala ni tokom ratova 90-ih, kada su pojedini sveštenici blagosiljali paravojne formacije, uključujući i „Škorpione“ – odgovorne za ubistva civila iz Srebrenice. Crkva i danas negira genocid u Srebrenici, a patrijarh Porfirije je 2024. „blagoslovio“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pred odlazak na sjednicu UN-a gdje se glasalo o Rezoluciji o genocidu.
SPC je ostala lojalna državnoj politici i po pitanju Kosova – od odbijanja da prihvati nezavisnost, do odbacivanja optužbi za skladištenje oružja u manastirima. U napadu na kosovsku policiju 2023. godine, grupa Milana Radoičića sklonila se u manastir Banjska, što je izazvalo dodatne tenzije.
Kako zaključuje Branimir Đurović iz Inicijative mladih za ljudska prava, veličanje zločinaca i revizionizam nisu incidenti, nego dugogodišnja praksa SPC koja se, nažalost, nastavlja i danas.
