Vlasnici apoteka u Republici Srpskoj u prošloj godini su nastavili da se bogate na trgovini lijekovima, pokazuju finansijski izvještaji u o njihovom poslovanju.
Iza njih je još jedna izuzetno uspješna poslovna godina, koja potvrđuje da je riječ o unosnom biznisu koji se iz godine u godinu sve više razvija te donosi sve veći profit.
Lanac „Moja apoteka“ iza kojeg stoji Strahinja Kujundžić u 2023. godini je zaradio 5,85 miliona maraka, što je za 1,85 miliona KM više nego u 2022. godini kada je prijavio dobit od četiri miliona KM.
Njegove apoteke su imale rekordnih 70,3 miliona maraka prihoda, a do tog rezultata došao je uz pomoć 316 zaposlenih radnika. Za deset godina rada, pokazuju finansijski izvještaji, biznis sa lijekovima vlasniku „Moje apoteke“ je donio čak 35 miliona maraka, piše Capital.
I za „Crvenu apoteku“ iz Mrkonjić Grada prošla godina je bila godina rekorda. Godišnji pazar je bio 44,9 miliona maraka, od čega je vlasniku Tihomiru Rožiću ostalo 4,13 miliona maraka čiste dobiti.
Primjera radi, prihodi u 2022. su im bili manji za 7,3 miliona KM, a dobit za 1,36 miliona KM što govori o uspješnom razvoju poslovanja.
Apoteke „Bpharm“ iz Novog Grada takođe su napravile iskorak. U njima se 2023. godine „obrnulo“ 43,3 miliona KM na osnovu čega su zaradili 2,1 milion KM.
U sistemu kojim upravlja Dragan Pilipović bilo je zaposleno 260 radnika.
Gotovo isti finansijski rezultat imala je i „Expera Pharmacy“ iz Bijeljine, s tim da im je dobit bila nešto manja.
Prijavili su prihode od 43,14 miliona maraka, za 3,25 miliona veće nego godinu ranije kada su iznosili 39,89 miliona KM, te dobi od 1,6 miliona KM. U ovom lancu apoteka radilo je 248 ljudi.
Novinara „Nezavisnih novina“ Uroša Vukića koji je u posljednjih nekoliko godina dobar dio svog vremena posvetio istraživanju tržišta lijekova, ovi podaci ne iznenađuju.
On kaže da je kompletna regulativa u BiH podređena interesima veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, koji na tržištu bukvalno rade šta hoće.
Podsjeća da je BiH još 2017. godine dobila Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova.
Tim pravilnikom definisano je i da postoji Nadzorno tijelo koje kontroliše njegovu primjenu, ali tvrdi da ono ne funkcioniše.
„Ne treba biti pretjerano pametan, dovoljno je da pogledate oko sebe i vidite da na svakom ćošku ima apoteka. Nije sporno, lijekovi treba da budu što dostupniji, ali apoteke postaju kao prodavnice, u njima se osim lijekova kupuju i razna medicinska sredstva koja nisu uopšte obuhvaćena Pravilnikom“, kazao je Vukić.
