U predizbornoj kamapanji su se obećavale veće plate. Iste poruke od predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine su stigle i kasnije, a prema najavam vlasti prosječna plata bi mogla porasti za blizu 120 KM i iznosti 1.000 maraka. Građani kažu da je to olakšanje, ali ne i trajno rješenje.
Rast cijena goriva u nekoliko navrata tokom prošle godine doveo je i do poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Cijena sindikalne potrošačke korpe dostigla je skoro 1.900 KM. Najava vlasti da bi prosječna plata mogla ići do 1.000, kažu građani obradovala ih je, ali ne i riješila probleme.
Zaustaviti rad na crno, zaraditi više, uvoditi nove tehnologije i sačuvati radnike – cilj je i poslodavaca. Povećanje prosječne plate je realno očekivati jer su stigla i ohrabrujuća obećanja vlasti, kažu iz Unije udruženja poslodavaca.
“Ono što je bitno jeste da je Vlada spremna da se odrekne dijela prihoda koje bi ona ostvarila kroz povećanje plata i tako bi pomogla da taj rast plata u privredi bude veći. Prema tome, to je realno i cilj poslodavaca je da plata raste, naravno iz ekonomskih, ne deklerativno već ekonomskih kriterija”, tvrdi Saša Trivić, Unije udruženja poslodavaca RS.
Računica je jasna, sa povećanjem plate raste i potrošnja, ali i proizvodnja.
“Bosna i Hercegovina mora da smanji poreze. Porez na rad, porez na život. Treba smanjiti opterećenje na isplaćene plate na nivo od 50%. To će omogućiti poslodavcim da ne traže dodatne načine za isplatu gotovog novca radnicima i stvoriće se sasvim realni uslovi da se plate povećaju na 1.000 maraka”, pojašnjava Zoran Pavlović, ekonomista.
Dok se čekaju ispunjenja obećanja političara građani Bosne i Hercegovine će raspoređivati prosječnu platu od 894 KM, što je blizu 460 evra. Nije mnogo bolja situacija ni u zemljama u regionu. Prosječna plata u Srbiji iznosi oko 430 evra, u Crnoj Gori 510, a Hrvatskoj 840.
