“Prvi rod ‘obran’ od strane vrana”, kaže uzgajivač lubenice Sava Kompalić iz Deronja u opštini Odžaci u Srbiji, kod koga su prije nekoliko dana ove ptice napravile ogromnu štetu.
Ovaj uspješni proizvođač, na površini od 12 hektara godinama gaji ovu povrtlarsku kulturu i bere do 80 tona po hektaru.
Međutim, vrane su sada uspjele da unište čak dva hektara, a prema njegovim riječima, štete prave u usjevima po čitavom selu.
“Uništavaju tek iznikle biljke kukuruza i suncokreta, vade iz zemlje rasad kupusa, lubenice, paprike, buše plodove, a štete prave i na sistemima za navodnjavanje”, kaže on.
Osim bolesti i štetočina koje se redovno javljaju u zasadima voća i povrća i nanose manje ili veće štete, veliki problem u poljoprivrednoj proizvodnji svakako su i vrane koje mogu da unište tek posijane usjeve, već iznikle, kao i plodove.
Gubici mogu biti ogromni, a rješenje za ove štetne ptice gotovo da ne postoji.
“Ne plaše se ni topova, ni postavljenih strašila, ni ljudi, a veliki problem predstavlja opštinska deponija koja je zapravo njihovo stanište. S obzirom na to da cijelog ljeta gori, bježeći od dima, završavaju u atarima praveći ozbiljne štete poljoprivrednim kulturama”, priča Sava.
Pokušao je Sava i sa razvlačenjem konaca po njivi.
“To su lukavi predatori koji se boje uplitanja, pa ne smiju da slete”, pojašnjava sagovornik, Agrokluba.
Tamo gdje nije bilo zaštite uspjele su da naprave rupe na lubenicama koje su već bile spremne za berbu. Na površini od dva hektara plodovi su razbijeni, načeti i nažalost potpuno neupotrebljivi.
Dugogodišnji poljoprivrednik sa velikim iskustvom ne pamti ovakve prizore, jer je riječ o hiljadama vrana koje svakodnevno oblijeću oko usjeva u selu.
“Osim loših proizvodnih godina, štete od vrana su najmanje što nam sada treba”, zaključuje.
