Leglo korupcije
Iako ugovori za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u iznosu od 52 miliona KM nisu realizovani u 2023. godini, Federalni zavoda za zapošljavanje će u tekućoj godini dobiti dodatnih 22 miliona KM.
Biće to efekt Odluke o povećanju minimalne neto plate u Federaciji BiH. Zavodi novac troše, revizijom je utvrđeno, između ostalog i na jubilarne nagrade zaposlenicima, što u prevodu znači da se časte za nerad.
“S obzirom na to da se Federalni zavod finansira iz javnih sredstava, nije primjereno ni opravdano vršiti obračun i isplatu jubilarnih nagrada zaposlenicima (u ukupnom neto iznosu od 20.773 KM), te na tako utvrđene iznose obračunavati i plaćati pripadajuće poreze i doprinose”, navodi se u revizorskom izvještaju.
Redovna konstatacija revizora je i da se ne poštuju odredbe zaključenih ugovora sa korisnicima sredstava u dijelu rokova dostavljanja obavijesti o uplaćenim doprinosima za sufinansirane osobe i druge dokumentacije za pravdanje sredstava.
I ona sredstva koje ovi zavodi i službe realizuju, javna je tajna, nerijetko su izvor korupcije. Novost je da su sve česšće pod lupom istražnih organa i tužilaštava.
Nedavno je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu protiv Igora Kamočajija, Indire Habul i Almine Mašin-Suljagić zbog zloupotreba u Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo.
Kamočaji i Mašin-Suljagić se terete da su 2019., nedugo nakon raspisivanja javnog poziva za program “Posao za sve” zatražili od šefice Pisarnice Službe za zapošljavanje da ostavi prazne prvih 10 mjesta u knjizi protokola za taj javni poziv.
Navodno su među tih 10 mjesta upisane dvije firme koje se dovode u vezu s Kamočajijem, a koje su dobile finansijska sredstva iz spomenutog programa. Jedna od tih firmi je, kako se sumnja, mjesečno dobijala između 400 i 500 KM za ugovore o djelu.
Svjež primjer dolazi i iz Tuzlanskog kantona. Tamo je Sud donio prvostepenu presudu protiv bivše v.d. direktorice Službe za zapošljavanje TK Fatime Budić i zaposlenika Šemsudina Hasanovića. Oni su u jednim projektu teškom 1,2 miliona KM pogodovali određenim firmama koje u skladu sa kriterijima programa nisu bile na listi prioriteta.
Revizori iz godine u godinu utvrđuju da nerealizirana sredstva sa raznih zavoda i službi za zapošljavanje za posljedicu imaju smanjenje efekata zapošljavanja. Dakle, imaju efekat suprotan onome zbog kojeg ovi zavodi i službe egzistiraju i troše novac građana i privrednih društava u Federaciji BiH.
Mnogo bolje rezultate u ovom polju dokazano ostvaruju platforme u vlasništvu privatnog sektora.
Kada se već otvori, a krajnje je vrijeme da se govori o smanjenju doprinosa, stavka koja se odnosi na izdvajanje za nezaposlenost trebala bi biti na vrhu prioriteta za ukidanje.
(Vijesti.ba)
