Tržnice su gotovo pa prazne, a i oni koji dođu kupuju minimalno. Sve je skuplje, a građani jedva sastavljaju kraj sa krajem.
Ljubica Josipović svake godine za božićne i novogodišnje blagdane dočekuje djecu i obitelj, susjede i prijatelje. Ove godine, povratak iz kupovine i samu ju je iznenadio.
– Ove godine ne može se više sa 150 konvertibilnih maraka napraviti ništa kao prošle godine. Ove godine treba vam 400 do 500 maraka da bi dočekali Božić, napravili ručak, sva naša tradicionalna jela koja nam trebaju. Naredna godina bi mogla biti jako, jako teška. Sve poskupljuje, mirovine i plaće se ne podižu – rekla je Ljubica.
Rajfa Ćorić na Maloj pijaci u Tuzli radi već 30 godina. Ovih bi dana, priča, pijaca vrvila od ljudi i kupovine. Danas i sama čeka koga će ugledati.
– Uzme ti pola kile krompira. Šta ćeš ti od pola kile krompira? Ne možeš napraviti ni jednu dobru supu. Uzme dvije, tri glavice luka. Stanem ovako, pa gledam, meni žao bude. Stavrno je narod nezadovoljan, nema novca. Mora onoliko koliko može. Nema omladina uslove. Žalosno, nije ovo dobro, ali šta ćeš kad mora da bude tako – govori Ćorić.
I mesnice su sve praznije.
– Manje kupuju, sve je skupo. Sve je manja kupovna pomoć. Nema svijet para, nema love – ističe Ismet Fejzić iz mesnice u Tuzli.
Blagdanski stol trebao bi biti što bogatiji, ali zbog vrtoglavog rasta cijena, pandemije, odlaska djece u inozemstvo, svi su skromniji. Ove godine skromnost ne znači i štedljivost, jer se nema na čemu uštedjeti.
Rast cijena već nekoliko mjeseci bilježi i Agencija za statistiku Bosne i Herecgovine. Prema njihovim podacima, hrana je poskupila za sedam posto, a svakodnevna kupovina pokazuje da su cijene veće za gotovo 50 do 60 posto. Za sada, Bosna i Hercegovina slijedi samo globalnu politku.
– Bosna i Hercegovina kao mala ekonomija ne može da utječe na globalni rast cijena. I, to ima posebno negativan utjecaj na nas u smislu rasta cijena, faktora, inputa, što determinira cijene kod nas. To posebno utječe na nas, jer imamo najniži životni standard u čitavoj Europi.
A naši građani najviše troše, kada govorimo o dohotku, troše na egzistencijalna dobra, prehranu, energiju i slično. Ovakav rast cijena pogađa posebno građane Bosne i Hercegovine u komparaciji razvijenih zemalja svijeta – riječi su ekonomskog analitičara Admira Čavalića.
A, pred nama je nimalo jednostavna i veoma izazovna 2022. godina u kojoj se, pored ekonomske, predviđa i energetska kriza. Vlasti još ne reagiraju niti najavljuju povećanje plaća i mirovina. Mirno gledaju na masovne odlaske i ruke trljaju dok još jedino dijaspora u ovo vrijeme blagdana svoje novce ostavlja u Bosni i Hercegovini.
(BHRT)
