Milorad Dodik opet prijeti separatizmom, ali ovaj put njegove planove treba shvatiti ozbiljno. Jer, Beograd traži zamjenu za Kosovo, piše Andreas Ernst u komentaru za Neue Zurcher Zeitung (NZZ).
„Milorad Dodik, predsjednik entiteta u BiH, ponovo planira otcjepljenje od države. Uradio je to bezbroj puta. Ali ovog puta je važno da se pažljivije sasluša šta Dodik govori – a prije svega da se pažljivije pogleda šta radi. Jer, eskalacijom problema oko Kosova, pogoršali su se i okvirni uslovi za Bosnu”, piše švajcarski list.
„Dodik govori o organizovanju referenduma prije kraja ove godine”, piše NZZ i podsjeća da je „skupština RS-a 2021. također preduzeo prve korake u tom pravcu. Ali ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. je zakočila Dodikove planove. Dodik je primijetio da u EU i SAD-u postoji nulta tolerancija za eksperimente na Zapadnom Balkanu. Njegov manevarski prostor se brzo smanjio na nulu”.
Nije BiH u krizi – već Dodikova vladavina
„Šta se od tada promijenilo, da Dodik ponovo stavlja na sto referendum?”, pita se autor i odmah potom kaže da to sigruno „nije neka teška kriza u Bosni”.
„Nije država u krizi, već Dodikova vladavina. U jesen 2022. pobijedio je za dlaku. Neizvesno je da li bi mogao da ponovi taj uspjeh. Dvije decenije je krojio politiku države i za to vrijeme pomogao sebi i svojoj porodici da dođu do ogromnog bogatstva. Mnogi građani su ga jednostavno siti. Dakle, samoiscenirana kriza odgovara kontroverznom ‘ocu’ zemlje”.
Kriza u BiH bi odgovarala Vučiću
„Pored toga ima i nešto drugo: Sukob Srbije i Kosova ulazi u završnu fazu”, smatra Andres Ernst. „Svima je u suštini jasno da će Beograd prije ili kasnije morati da prihvati nezavisnost svoje bivše pokrajine. Bar de facto. Dakle, kriza u Bosni i Hercegovini odgovarala bi i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Ponovo bi mogao da se predstavi kao garant stabilnosti i vjerovatno ponovo da odloži priznanje Kosova”.
„Osim toga”, piše dalje NZZ, „Vučić bi ponovo mogao da pokrene srpsko pitanje: po Vučićevoj računici, ako izgubimo Kosovo i tamošnje Srbe, onda bi trebalo da budemo obeštećeni teritorijom bosanskih Srba”.
Autor zatim objašnjava, „da je ta ideja, konkretno – razbijanje Bosne i Hercegovine, izuzetno opasna. Njeno sprovođenje bi vjerovatno dovelo do rata. Ipak, očigledno da ovakvi misaoni eksperimenti ponovo uživaju izvjesno prihvatanje među diplomatama sa Zapada”.
Sankcije lično Dodiku
„EU treba da se tome oštro suprotstavi”, smatra Ernst i nastavlja: „Ali ne slanjem više vojske u Bosnu, kako zahtjevaju britanski parlamentarci. A ne ni tako što visoki predstavnik donese mjere koje zbog nedostatka legitimiteta i autoriteta ne može da sprovede”.
Na kraju komentara NZZ piše: „Jer još jednom: nije Bosna u krizi, nego Dodik. On lično mora biti sankcionisan. Zabrana putovanja u EU i istraga o njegovoj finansijskoj situaciji bili bi razuman početak. A Vučiću mora biti jasno: gubitak Kosova ne može da se nadoknadi Bosnom”.
