BiH je za tri kvartala ostvarila izvoz u vrijednosti od 7,12 milijardi KM, što je za 3,61 odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz za devet mjeseci iznosio 11,87 milijardi KM što je više za 3,59 odsto nego u istom periodu prethodne godine.
Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 60,01 odsto i deficit na kraju trećeg kvartala iznosi 4,74 milijarde KM, izjavila je stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Belma Hasić. Ona je navela da je u EU, najznačajnije izvozno tržište BiH, ostvaren izvoz od 5,16 milijardi KM, dok je uvoz iz zemalja Unije za devet mjeseci iznosio 8,35 milijardi KM, tako da se nastavlja trend, kako izvoza, tako i uvoza sa ovog tržišta.
Hasićeva je rekla da su drugi najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH zemlje Cefte, te da je izvoz na ovo tržište smanjen za 1,22 odsto i iznosio je 1,07 milijardi KM, dok je uvoz povećan za 5,77 odsto, a njegova vrijednost je 1,86 milijardi KM.
“Izvoz na tržište Efte je povećan za oko 14 odsto, dok je uvoz smanjen za oko 48 odsto”, rekla je Hasićeva na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Prema njenim riječima, od zemalja EU, najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH je Hrvatska u koju je u tri kvartala izvezena roba vrijedna 745 miliona KM, od čega se najviše izvezlo električne energije, drveta, naftnih ulja, dok je uvoz iznosio 1,85 milijardi KM, od čega se najviše uvezlo nafte, šećera, te piva.
“U Srbiju, partnera broj jedan sa područja Cefte, ostvarili smo izvoz u vrijednosti od oko 610 miliona KM, od čega se najviše izvezlo električne energije, koksa, žice, dok je uvoz iznosio 1,68 milijardi KM, od čega smo najviše uvezli kukuruza, nafte, ulja suncokreta”, rekla je Hasićeva.
Kada se porede tri kvartala ove, sa istim periodom prošle godine, uzimajući u obzir zabranu izvoza poljoprivrednih proizvoda na tržište Rusije, ona je istakla da nije došlo do smanjenja izvoza pojedinih grupa proizvoda, osim grožđa, zbog vremena njegovog sazrijevanja, tako da je problem izgubljeni prihod, čije će se posljedice sumirati tek na kraju godine. BiH je smanjila i izvoz lijekova za oko 25 odsto, te obuće za oko 83 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
“Agroindustrijski sektor je ostvario rast izvoza od 14,72 odsto u odnosu na prošlu godinu, što se može ocijeniti pozitivnim, s obzirom na turbulentne događaje koji su usporavali izvoz na dva tržišta – Rusiju i Tursku”, rekla je Hasićeva i dodala da, kada se to uporedi sa uvozom proizvoda iz agroindustrijskog sektora, dođe se do zaključka da je on u BiH nedovoljno razvijen, te da se njegovi kapaciteti moraju proširiti u budućnosti.
Prema njenim riječima, u BiH je neophodno kreirati agrarnu politiku, a ujedno i efikasno približavati evroatlantskim integracijama putem postepenog usklađivanja politike sa principima zajedničke poljoprivredne politike EU. Kada je riječ o elektroenergetskom sektoru BiH, on je zabilježio smanjenje izvoza za šest odsto, dok je uvoz povećan za 26 odsto, dok je uvoz nafte i naftnih ulja smanjen ali samo vrijedonosno, zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu. “Hemijska industrija je ostvarila povećanje i izvoza i uvoza, a drvna i metalska industrija tradicionalno bilježe povećanje izvoza”,
