Zbog enormnog zaduživanja republičke vlasti prethodnih godina, opštine i gradovi u Srpskoj ove godine će dobiti 30 miliona maraka manje prihoda od UIO BiH i sve lokalne zajednice biće prinuđene da izvrše rebalanse i skrešu svoje budžete, otkriva Capital.
Predstavnicima Saveza opština i gradova RS (SOiG) to je na nedavnom sastanku obznanila pomoćnica ministra finansija za makroekonomsku analizu i politiku Jelena Popović. Ona je čelnim ljudima SOiG-a rekli da računaju na manje prihode, precizirajući da projekcije ministarstva pokazuju da će opštine i gradovi dobiti oko 30 miliona maraka manje u odnosu na prošlu godinu.
Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić (SNSD) kaže da će po toj projekciji njegova lokalna zajednica dobiti oko 800.000 KM manje nego prošle godine.
– Ako se ostvare te prognoze, to će biti najmanji prihod u posljednjih pet godina. Na sreću u Laktašima je počela gradnja, pa očekujemo da ćemo od svojih izvornih prihoda nadomjestiti manjak prihoda od PDV-a, kaže Bojić za CAPITAL.
On dodaje da će prilikom izrade rebalansa, što ocjenjuje kao sasvim izvjesno, na rashodovnoj strani vjerovatno ići na smanjenja koja se odnose na investicije.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da mu nije jasno kako je Ministarstvo finansija RS dalo saglasnost lokalnim zajednicama na predložene budžete za ovu godinu.
– Ministarstvo mora da ima tačne podatke i projekcije u vezi sa otplatom spoljnog duga, što znači da su morali da imaju projekcije i o visini prihoda od PDV-a. Zato nije jasno zašto su lokalnim zajednicama dali saglasnost na budžete kada su im posle tri mjeseca rekli da neće imati toliki prihod, pita se Đogo.
Zamjenik načelnika Kotor Varoša Mladen Trivunović (SDS) kaže da je ova opština za prva tri mjeseca imala oko 300.000 KM manje prihoda od PDV, ističući da će po takvom trendu do kraja godine imati milion KM manje prihoda, što je nemoguće nadomjestiti.
– To je rezultat enormnog zaduživanja republičke vlasti, jer se prihodi od PDV-a koji pripadaju Republici Srpskoj dijele tako da se prvo odbija onaj dio koji ide na otplatu spoljnog duga, a potom se od preostalog dijela 24 posto dijele lokalnim zajednicama prema usvojenim koeficijentima, objašnjava Trivunović.
U skladu s tim, nastavlja on, ispada da opštine i gradovi otplaćuju dio spoljnog duga RS, iako ni na koji način ne utiču na njegovo stvaranje.
– Nema nikakve sumnje da li ćemo morati praviti rebalans naniže, samo je pitanje kada ćemo to uraditi, kaže Trivunović.
Njegov stranački kolega i načelnik Lopara Rado Savić kaže da je ova opština imala oko 160.000 KM manje prihoda, ističući da će budžetska godina biti izuzetno teška.
– Manje i ruralne opštine će biti na velikim iskušenjima, a ove što su bliže Banjaluci i Vladi RS vjerovatno će se malo ogrijati i lakše podnijeti smanjenje prihoda od PDV-a, kaže Savić.
I načelnik Čelinca Vlado Gligorić (SNSD) potvrdio je za Capital da kuburi sa manjkom prihoda od PDV-a.
– Nastojaćemo da taj manjak nadoknadimo, pa trenutno ne razmišljamo o rebalansu. U zavisnosti od toga kako će se kretati prihodi, zavisi da li ćemo krajem godine praviti rebalans, ali sve su prilike da hoćemo, kaže Gligorić.
Prema zvaničnim podacima, udio spoljnog duga RS u strukturi ukupnih prihoda od indirektnih poreza koji pripadaju Srpskoj na početku vladavine SNSD-a 2007. godine iznosio je sedam posto. Drugim riječima, spoljni dug RS bio je u visini sedam posto prihoda od UIO, a koliko se taj odnos promijenio svjedoči podatak da je planirani prihod od UIO ove godine oko 1,9 milijardi KM, dok za otplatu duga ide čak 1,2 milijarde KM.
To znači da smanjenje prihoda lokalnih zajednica nije rezultat pada ukupnih prihoda od indirektnih poreza, jer ti prihodi konstantno rastu podstaknuti galopirajućom inflacijom, već građani trpe posljedicu enormnog zaduživanja Republike Srpske prethodnih godina koje se sada otplaćuje preko gradova i opština.
