Švedska planira znatno olakšati protjerivanje stranaca koji počine krivična djela.
Od 1. septembra ove godine, svako krivično djelo za koje je izrečena zatvorska kazna biće osnov za deportaciju stranih državljana, a očekuje se da broj protjerivanja poraste sa sadašnjih 500 na oko 3.000 godišnje.
Novina je i obaveza javnih tužilaca da na sudu traže protjerivanje stranaca svaki put kada to zakon omogućava. Redovni sudovi više neće uzimati u obzir moguće prepreke za deportaciju prilikom izricanja kazne, već će se time baviti posebna migracijska tijela tokom realizacije protjerivanja.
“Švedska sada dobija najstroži regulatorni okvir u nordijskim zemljama za protjerivanje stranaca zbog krivičnih djela. Osobe koje dođu u Švedsku i počine krivično djelo zlorabile su švedsko gostoprimstvo i trebaju biti protjerane. Korak po korak migracijsku politiku činimo pravednijom”, izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forssell.
Strožiji propisi uslijedili su nakon slučaja Meye Åberg, tada maloljetne djevojke koju je u septembru 2024. u Skellefteå silovao eritrejski državljanin sa izbjegličkim statusom. Počinitelj je osuđen tek u drugostepenom postupku na tri godine zatvora i novčanu odštetu, ali ne i na deportaciju. Javnost je ocijenila da je sud našao previše olakotnih okolnosti za počinitelja, uključujući i “kratko trajanje silovanja”, a posebno je skandalozno što deportacija nije izrečena iako je zakon to omogućavao. Dosadašnji propisi omogućavali su deportaciju svakog stranca osuđenog na najmanje šest mjeseci zatvora.
Ludvig Aspling, glasnogovornik za migracijsku politiku ekstremno desnih Švedskih demokrata, rekao je: “Švedska je do sada s kriminalcima postupala u svilenim rukavicama, ali te će se rukavice sada skinuti. Predugo smo dopuštali da teški kriminalci i društveno opasni stranci ostanu u zemlji unatoč osuđujućim presudama.”
Ubojstvo, silovanje, nanošenje teških tjelesnih povreda i krivična djela s vatrenim oružjem od sada bi bezuvjetno trebala dovesti do deportacije svih stranih državljana, uključujući i one sa statusom izbjeglice. Za lakša krivična djela poput vožnje pod utjecajem alkohola, lakših prekršaja vezanih za drogu, prijetnji, neovlaštenog ulaska na tuđi posjed, sitnih krađa, vandalizma i vožnje bez vozačke dozvole, deportacija će također biti moguća, ali sudovi će i dalje uzeti u obzir povezanost optuženika sa Švedskom, uključujući obitelj, posao i slične veze.
Od 1. aprila 2025. ukida se tzv. “spårbyte” (promjena kolosijeka), koji je omogućavao odbijenim azilantima da pronađu posao i zatraže radnu dozvolu bez odlaska iz zemlje. Time se šalje jasna poruka da odbijeni azil vodi ka bezuvjetnom odlasku iz Švedske, a ne traženju alternativa unutar sistema.
