Minimalna neto plata u Federaciji Bosne i Hercegovine od početka ove godine iznosi 543 konvertibilne marke (KM). Odluku o povećanju plate – veću za 136 KM, donijela je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Svi se slažu da je neophodno poboljšati status zaposlenih, naročito radnika sa najnižom platom, a takvih je jedna trećina u realnom sektoru. Međutim, efekat povećanja minimalne plate neće osjetiti svi na isti način, kažu u Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine.
Minimalna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine biće uvećana za 136 KM onim radnicima koji su imali neto platu nižu od 543 KM. Svaki poslodavac će u skladu sa svojim mogućnostima i poslovnim politikama morati utvrditi nove iznose najniže neto plate i neoporezivih naknada za 2022. godinu. Ukupno povećanje primanja leži u tri najveća resursa, kažu u Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine.
MLADEN PANDUREVIĆ, Udruženje poslodavaca Bosne i Hercegovine
“Prvo provođenje ne oporezivih dijelova koje sad imamo naknada u platu, uz smanjenje stope doprinosa. Druga stvar je da se rasterete poslodavci i da kompletan iznos smanjenja doprinosa i poreza ide radniku i treća stvar je ograničavanje ili suzbijanje sive ekonomije”.
A, zahvaljujući sivoj ekonomiji, dug je spisak poreznih dužnika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Poreze ne uplaćuje većina državnih firmi, što utiče i na iznos minimalne plate. Oko 120 hiljada radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine prima minimalnu platu od 406 do 600 KM, procjenjuju u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Namjeravaju aktuelizirati pitanje povećanja minimalca, posebno s aspekta pada životnog standarda.
MEVLUDIN BEKTIĆ, predsjednik SSSBiH
“I dalje tražimo 70 posto prosječne plate Federacije Bosne i Hercegovine da bude najniža plata, s tim da dođe do rasterećenja privrede. Izmjenom ova dva fiskalna zakona, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na doprinose. Treba napraviti mehanizme da se rasterete poslodavci, ali isto tako da dođe do povećanja rada u Federaciji Bosne i Hercegovine”.
IVO ROZIĆ, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru
“Nije ista situacija recimo u Bosni i Hercegovini u IT sektoru koji nenormalno raste, gdje plate eksplodiraju, a zamislite jednu kožnu, tekstilnu industriju, te osobe imaju minimalnu platu. Vi danas u industriji tekstila, obuće i kože u Federaciji Bosne i Hercegovine imate oko 20 hiljada radnika. Ti ljudi imaju najniže plate u Federaciji Bosne i Hercegovine. To je ogroman broj ljudi u radnom odnosu sa takvim minimalcem”.
A, pitanje je hoće li im i takav minimalac biti isplaćen jer pravilnikom o povećanju minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu dovoljno uzete u obzir razlike u javnom i privatnom sektoru, razlike između kantona, pojedinih djelatnosti i profesija, upozorava profesor Vjekoslav Domljanin.
VJEKOSLAV DOMLJANIN, rektor Sarajevo School of Science and Technology
“Razlika između recimo Kantona Sarajevo i Srednjobosanskog kantona je jedan naprema pet. Prema tome, minimalna plata u tom kantonu i minimalna plata u Kantonu Sarajevo su različite stvari i imaće različite efekte. Imate situaciju da firme koje naizgled su jako dobre kao ‘Konzum’, i mi mislimo da je stvar tamo daleko bolja nego što jeste, ali njihovi predstavnici nam ovdje kažu da će biti zahvaćeno dvije trećine njihovih radnika pa će se jedna profitabilna firma pretvoriti u neprofirtabilnu. Neće moći to da isplati”.
Rješenje je u politici produktivnosti koja je neminovna, jer kolač koji jedemo je znatno veći od onoga koji smo proizveli. Svake godine potrošimo od pet do šest milijardi više nego što smo stvorili. Vlada mora odrediti bazičnu, minimalnu platu koja bi se kroz pregovore radnika i poslodavaca korigirala po pojedinim djelatnostima, uzimajući u obzir i razlike po kantonima, poručuju stručnjaci.
