Kako iskombinovati evropsku integraciju Bosne i Hercegovine i prisustvo OHR-a, bila je tema razgovora predstavnika zapadnih zemalja i Ureda visokog predstavnika, potvrdio je sam Christian Schmigt. Razgovarano je, ali ne i odlučeno. Mandat OHR-a jasno je definisan Agendom 5+2, no ko ima intencije za njegovo ograničenje ili ukidanje? Nazire li se raskol među zemljama članicama PIC-a? Je li uloga OHR-a razlog za prolongiranje redovnog zasjedanja PIC-a početkom mjeseca. Što su stvarni razlozi – Evropa ili Schmidtovo djelovanje, odnosno Bonske ovlasti.
Posljednjih dana sve aktuelnija tema je eventualno smanjenje ovlaštenja OHR-a, njegovo izmještanje ili zatvaranje. Obaveze vlasti koje bi trebale prethoditi tom koraku nisu ispunjene, a naš put evropskih integracija od otvaranja pregovora je usporen. Visoki predstavnik smatra da budućnost BiH sa OHR-om za nekoliko decenija ne treba biti opcija, ali da je za taj korak rano. O tome se razgovara, a na čiju inicijativu – to još nije poznato.
“Razgovaralo se o Dejtonu, PIC-u uključujući i moje prisustvo. Imali smo široku raspravu o svim temama. Međutim, nikakvih odluka u tom smislu nema. Razgovarali smo o tome kako možemo iskombinovati evropsku integraciju Bosne i Hercegovine i prisustvo OHR-a. Ja ću reći da se meni ne bi dopalo da budem ovdje još nekih 30 godina. Narednih 20 godina treba biti vrijeme promjena. Ja ću biti ovdje onoliko koliko budem vidio da postoji obaveza da izvještavam Vijeće sigurnosti UN-a – o tome da stvari nisu dovoljno održive, da ova država bude bez prisustva međunarodne zajednice na osnovu Dejtona”, kazao je Schmidt.
U američkoj administraciji nema promjene kursa kada je OHR u pitanju. Izričito se protive antidejtonskim i antiustavnim djelovanjima.
“Mi podržavamo Visokog predstavnika i njegove ovlasti te njegove odluke da ih koristi kada je potrebno. To je posljednjih 30 godina naša politika i bit će narednih godina. Mi smatramo OHR, visokog predstavnika i Bonske ovlasti kao nešto što je komplementarno i omogućava ono što radi EU u BiH, da pomaže”, izjavio je ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy.
Iz Delegacije EU-a neslužbeno u razgovoru kažu da ostaju pri stavu da je OHR tu do ispunjenja Agende 5+2. Podršku visokom predstavniku izrazile su i stranke Trojke, ocjenjujući indikativnim da aktueliziranje angažmana OHR-a dolazi u vrijeme najave vraćanja nadležnosti entitetima.
“Svi koji zagovaraju slabljenje OHR-a idu na ruku planovima Vladimira Putina i njegovih satelita na vlasti u Srbiji i entitetu RS. Zato posebno iznenađuje ako takve pozicije zagovaraju članice EU-a koje se deklarativno protive agresiji na Ukrajinu i Putinovom režimu. Pozivamo sve činitelje internacionalnog poretka, a naročito EU, SAD i Veliku Britaniju, tradicionalne partnere i prijatelje BiH da javno artikulišu poruke nedvosmislene podrške OHR-u”, piše u sapoćenju SDP-a, NiP-a i NS-a.
Stavovi unutar BiH o angažmanu OHR-a su podijeljeni iako je više razloga zašto država nije zrela za ukidanje OHR-a. Pasivnost ranijeg visokog predstavnika Valentina Inzka, osim što je narušila povjerenje u instituciju OHR-a, osnažila je i retrogradne snage, ocjena je Zijada Bećirovića, prvog čovjeka Instituta za bliskoistočne i balkanske studije: “Međunarodna zajednica sve vrijeme suučestvuje u kreiranju situacije u BiH i instaliranju sebi podobnih struktura vlasti. To nisu propustili na proteklim izborima, kada su instalirali i Milorada Dodika i Dragana Čovića i Trojku, a mogla je biti drugačija koalicija bar na nivou BiH.”
“Vladajuća struktura u RS-u smatra da bi to trebalo napraviti odmah, dobar dio strukture iz FBiH isto. Međutim, relevantna ocjena međunarodnih faktora, a to govore i pravne činjenice, jeste da BiH nije ni približno zaživjela kao pravna i demokratska država”, kazao je Duško Vejnović, predsjednik Evropskog defendologija centra iz Banje Luke.
Ambasade Francuske u BiH demantuje navode da je tu zemlju administracija EU-a zadužila za pripremu materijala o statusu OHR-a koji će dostaviti članicama PIC-a te upozorava kako Francuska podržava mandat visokog predstavnika.
“Vidimo inicijativu Francuske, koja je posljedica ozbiljnog lobiranja, da dođe do ukidanja OHR-a, tj. njegove transformacije. To možemo razumjeti u kontekstu predsjednika Emmanuela Macrona, koji je izgubio kontrolu i utjecaj na nekoliko kolonija, gubi utjecaj na međunarodnoj sceni i to je pitanje unutrašnje francuske politike – mada, realno, OHR nema veze sa Francuskom”, dodaje Bećirović.
Neupitni put evropskih integracija zahtijeva jačanje državnih institucija, ali dok je fokus bh. vlasti usmjeren na pitanja oko kojih nema dogovora, opravdanost djelovanja OHR-a ima pokriće. Ali, da gdje ima dima, ima i vatre – pokazuje činjenica da je redovno zasjedanje PIC-a početkom juna prolongirano i da je pitanje u javnosti o djelovanju Schmidta i OHR-a aktuelizirano, ostavlja prostora za sumnju da među određenim strukturama postoje intencije za smanjenje ovlasti visokog predstavnika, pod krinkom da ne možemo u EU sa međunarodnim faktorom.
(Federalna.ba)
