Njemačka ima problem sa sve starijim društvom, nedovoljnim brojem radnika, a odustajanje od gasa, nafte i uglja utiče na rast cijena energije. Zbog toga gubi ekonomsku moć.
Zima je bila blaga, a potrošnja energije manja od očekivane. Umjesto najavljivane recesije očekuje se mali privredni plus od 0,3 odsto.
“Ekonomski pad u zimskoj polovini 2022/2023. vjerovatno je bio manji nego što se strahovalo u jesen”, kaže Timo Volmershojzer, profesor na Ifo institutu za ekonomska istraživanja na Univerzitetu u Minhenu.
Ifo institut pripada grupi od četiri vodeća njemačka ekonomska istraživačka instituta koji dva puta godišnje za vladu pripremaju prognozu privrednog razvoja. A ovog proljeća im se pridružio i jedan istraživački institut iz Austrije. Procjene tih instituta su važne za procjenu poreza i time za savezni proračun, prenosi DW.
Bilo je tijesno, ali je sve dobro prošlo
Mada industrija ima mnogo narudžbina, opšti uslovi nisu povoljni za poslovanje.
“Trajni problemi sa isporukom poluproizvoda, ekstremni skokovi cijena energenata i manjak radnika, smanjili su proizvodne mogućnosti njemačke privrede i spriječili snažniji rast bruto domaćeg proizvoda”, nabraja Volmershojzer.
Za 2024. stručnjaci očekuju rast od 1,5 odsto. Ali, to je još prilično nesigurna procjena, jer je mnogo nepoznanica. Geopolitičke napetosti ili niske temperature mogu u svakom trenutku ponovo da izazovu rast cijena.
“Opasnost od nestašice gasa naredne zime još uvijek postoji”, kaže Volmershojzer. Ni njegove srednjoročne prognoze nisu ružičaste.
“Prema našim procjenama, prosječna stopa rasta njemačke privrede će biti tek oko pola odsto krajem decenije.”
Kraj rasta – uzrok nije rat u Ukrajini
To znači da se bliži kraj perioda neprestanog rasta privrede. To ima manje veze sa posljedicama korona pandemije i ratom u Ukrajini.
Njemačka ima problem sa sve starijim društvom, nedovoljnim brojem radnika, a odustajanje od gasa, nafte i uglja utiče na rast cijena energije.
Jeftina fosilna energija dugo je bila temelj uspješnog njemačkog poslovnog modela. Sada se preko noći sve promijenilo. Nema više gasa iz Rusije, umjesto toga skupe zamjenske isporuke i spoznaja da prelaz na klimatski prihvatljivu energiju mora značajno da se ubrza – i zbog sve jačeg globalnog zagrijavanja.
Manje konja, više putnika
Štefan Kots, profesor na Institutu za svjetsku privredu u Kilu, pokušava da upotrijebi lako razumljivu metaforu kako bi objasnio složenu situaciju:
“Izgledi za rast njemačke privrede mogu da se uporede sa brzinom konjske zaprege, u kojoj se smanjuje broj konja koji vuku. Želi da im se smanji i količina potrebne hrane, a istovremeno više putnika želi da se vozi.”
U sadašnjoj situaciji bitno je “odbaciti teret”. A to je moguće, na primjer, smanjenjem “visokog poreskog opterećenja” ili kvalifikovanom imigracijom, objašnjava Kots. Sa druge strane, vladini paketi pomoći pružaju samo kratkoročan podsticaj.
Subvencije samo usporavaju stvari
Raspravu o subvencisanju električne energije za industriju naučnici smatraju pogrešnom. Sigurnost i troškovi snabdijevanja energijom važni su faktori, ali energetska tranzicija nije moguća bez funkcionalnog “tržišnog mehanizma cijena”.
“Usklađenost sa klimatskim ciljevima zahtjeva velike napore u smislu energetske efikasnosti, a prošlogodišnje iskustvo je pokazalo da cijena energije može biti zaista prikladan instrument za povećanje te efikasnosti”, kaže Timo Volmershojzer.
Ekonomisti, takođe, jasno odbacuju česta obećanja političara da će transformacija privrede prema klimatskoj neutralnosti dodatno podstaći privredni rast. Doći će samo do reorganizacije.
“Nema dvostruke dividende – i više zaštite klime i povećani industrijski rast. Nažalost, to je iluzija”, kaže Štefan Kots.
Stoga je važnije poboljšati okvirne uslove, koji uključuju i pad inflacije. Ekonomski instituti očekuju da će se situacija smiriti tek sljedeće godine.
Tada bi stopa inflacije trebalo da padne na 2,4 odsto, nakon šest odsto ove godine. To bi trebalo da podstakne privatnu potrošnju od druge polovine godine jer bi tada ponovo trebalo da rastu i realne zarade.
Zlatna vremena za zaposlenike
Dobre vijesti ekonomski stručnjaci imaju za tržište rada. Broj zaposlenih vjerovatno će se dodatno povećati, sa oko 45,6 miliona prošle godine na oko 46,0 miliona u narednoj godini.
Ali, broj nezaposlenih će se vjerovatno ove godine privremeno povećati na gotovo 2,5 miliona, budući da se ukrajinske izbjeglice neće odmah uključiti u tržište rada. Godine 2024. nezaposlenost bi ponovo trebalo da padne na manje od 2,4 miliona.
Zaposlenima načelno naučnici predviđaju dobra vremena, budući da će oni narednih godina vjerovatno “imati glavnu riječ” u kolektivnom pregovaranju.
“Stoga ćemo vidjeti snažna povećanja plata”, kaže Štefan Kots. U vremenima nedostatka kvalifikovanih radnika i demografskih promjena, kompanije bi morale “mnogo više da odgovore na želje radne snage da bi ostale atraktivne kao poslodavci”.
