Tuzlanski kanton slovi za jedan od najvećih privrednih bazena u Bosni i Hercegovini, a u toj regiji poslovni ambijent je prilično izazovan te poslodavci kao najveće probleme navode nedostatak radne snage, inflaciju, fiskalne i parafiskalne namete, smanjenu potrošnju i kupovnu moć.
Redovno godišnje anketiranje privrednika koje provodi Privredna komora Tuzlanskog kantona daje uvid u najveće izazove s kojima se susreće poslovna zajednica. Posljednjom anketom su obuhvaćeni privredni subjekti iz cijeloga kantona, pretežno proizvodne djelatnosti, što je u skladu sa samom strukturom privrede.
Iz Kantonalne privredne komore u Tuzli navode da je među anketiranima najviše srednjih preduzeća, sa ostvarenim prihodom od prodaje iznad pet miliona konvertibilnih maraka piše Klix.
Privredni subjekti u Tuzlanskom kantonu su uglavnom izvozno orjentirani, sa najznačajnijim tržištima u Evropskoj uniji, odnosno Njemačkoj, Austriji, i Sloveniji te zemljama okruženja. Najveći broj izvozno orjentiranih firmi je iz hemijske, metaloprerađivačke, plastičarke, drvoprerađivačke i tekstilne industrije.
“Najveći problemi s kojima su se privrednici suočili u 2023. godini su radna snaga, inflacija, fiskalni i parafiskalni nameti te smanjena potrošnja i manja kupovna moć. Upravo su ovo faktori koji su označeni kao najutjecajniji na poslovanje”, kažu iz Privredne komore TK.
Nedostatak radnika kao najveći izazov
Problem nedostatka radne snage je najveći izazov s kojim se privrednici suočavaju te ih se 82,7 posto susrelo sa problemom pronalaska adekvatnih radnika. Najveća je potreba za radnicima u proizvodnji, mašinske i elektro struke, uglavnom bravara, zavarivača i cnc operatera.
“Međutim, prisutan je nedostatak radne snage i u svim ostalim djelatnostima pa će prema anketi u narednih pet godina privrednicima nedsotajati i zančajan broj radnika u građevinarstvu, drvopreradi, tekstilu, ugostiteljstvu te vozači u međunarodnom saobraćaju”, dodaju iz Privredne komore TK.
Redovno godišnje anketiranje privrednika pokazalo je da uvozu radnika teže poslodavci iz Tuzlanskog kantona, ali da je veoma malo onih koji se na to odluče, zbog komplikovanih procedura.
“Samo četiri posto ispitanih firmi je u prethodnom periodu koristilo uvoznu radnu snagu, ali je 29 posto izjavilo da su, u slučaju potrebe, spremni zapošljavati radnike iz inozemstva. Olakšavanje procedura prilikom zapošljavanja stranaca bi sigurno povećale i spremnost firmi za uvoz nedostajuće radne snage potrebne za očuvanje obima proizvodnje i ugovorenih poslova”, navode iz Privredne komore TK.
Fiktivna prijava na birou
Jedan od problema je i prevelik broj osoba na evidenciji nezaposlenih, a koje više ne žive u Bosni i Hercegovini.
“Kada neko od naših privrednika traži zapošljavanje radnika, obično na birou ne može dobiti nezaposlenog, zato što su ti ljudi negdje i samo se vode u evidenciji zbog ostvarivanja prava sa socijalnog aspekta”, kazao je predsjednik Privredne komore TK Nedret Kikanović.
Zbog toga privrednici svakodnevno od vlasti traže da kroz zakonske izmjene pronađu rješenje, kako BiH u narednih nekoliko godina ne bi u potpunosti ostala bez radne snage.
“Mi smo sa zajedničkog sastanka svih komorskih udruženja uputili dopise i Skupštini TK i Vladi TK i tražimo od njih inicijativu da pokrenu sve moguće mehanizme na svim višim nivoima da se pozabave ovim pitanjem”, naglašava Dino Kalesić, sekretar Udruženja za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam Privredne komore TK.
Od zanimanja sa visokom stručnom spremom,najveća potreba je za mašinskim i elektro inženjerima te diplomiranim ekonomistima. S druge strane, anketirani privrednici su opće stanje poslovanja u 2023. godini ocijenili prosječnim.
“U 2023. godini 23 posto ispitanih firmi moralo je smanjiti broj zaposlenih usljed otežanih uslova poslovanja, prije svega, zbog rasta troškova, a 13,5 posto je zaposlilo dodatne radnike. Većina anketiranih je zadržala postojeće kupce i tržišta, ali 25 posto anketiranih je izgubilo nekog od ključnih kupaca ili tržišta”, ističu iz Privredne komore TK.
Anketirani privrednici nisu optimistični sa očekivanjima u 2024. godini. Skoro polovina njih očekuje da će doći do pogoršanja uslova poslovanja, što usljed globalnih ekonomskih poremećaja, ali i zbog domaćeg poslovnog ambijenta.
Smanjenje doprinosa na plate je ključna mjera koja bi u ovom trenutku najviše olakšala poslovanje domaćim kompanijama jer bi omogućila prostor za povećanje neto isplata radnicima, čime bi se smanjio odliv kvalifikovane radne snage u inozemstvo.
