Širom Turske večeras su zatvorena biračka mjesta na kojima su se birači izjašnjavali o prijedlogu ustavne reforme koji je ranije prošao parlamentarnu proceduru, a koji predviđa uvođenje predsjedničkog sistema upravljanja u toj zemlji.
Pravo glasa u Turskoj imala su 55.319.222 birača koja su svoju građansku dužnost mogli obaviti na 167.140 birališta.
U ovaj broj registriranih birača ulazi i 1.269.282 birača koja su navršila 18 godina do danas, odnosno do dana održavanja referenduma.
Osim toga, u zatvorima je bilo postavljeno 461 biračko mjesto.
Izborni proces u Turskoj organiziran je uz pojačane mjere sigurnosti na kojima je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, angažirano blizu pola miliona pripadnika snaga sigurnosti, volontera, kao i domaćih i stranih posmatrača koji će nadgledati regularnost procesa.
Ranije su zatvorena su birališta u gradovima Adiyaman, Agrı, Artvin, Bingol, Bitlis, Diyarbakir, Elazig, Erzincan, Erzurum, Gaziantep, Giresun, Gumushane, Hakkari, Kars, Malatya, Kahramanmaras, Mardin, Mus, Ordu, Rize, Siirt, Sivas, Trabzon, Tunceli, Sanliurfa, Van, Bayburt, Batman, Sirnak, Ardahan, Igdir i Kilis. Ova biračka mjesta zatvorena su u 16 sati po lokalnom vremenu (15:00 CET)
U periodu od 27. marta do 9. aprila na referendumsko pitanje da li podržavaju reformu koja uključuje ukupno 18 izmjena aktuelnog turskog ustava, izjašnjavala se i turska dijaspora.
U ukupno 57 zemalja svijeta, uključujući i zemlje regiona, glasalo je blizu 1,5 miliona Turaka, od ukupno 2,9 miliona registriranih.
Blizu 100.000 turskih državljana koji borave izvan Turske dosad je glasalo i na biračkim mjestima na graničnim prijelazima i aerodromima, a ta biračka mjesta će ostati otvorena sve do večerašnjeg zatvaranja biračkih mjesta u cijeloj Turskoj.
Glasanje turske dijaspore u Evropi obilježile su tenzije između Turske i nekih zemalja koje su zabranile održavanje predreferendumskih skupova.
U sprječavanju zagovornika ustavne reforme u Turskoj da održi predreferendumske skupove prednjačile su Holandija, Njemačka i Austrija, čiji su brojni političari javno izrazili stav i podržali kampanju protiv ustavne reforme u Turskoj.
Najveći incident dogodio se u Holandiji kada su tamošnje vlasti, prvo otkazale gostoprimstvo šefu turske diplomacije Mevlutu Cavusogluu, a potom i tursku ministricu socijalne politike Fatmu Betul Kayu deportovali u Njemačku i spriječili je u nakani da posjeti turski konzulat u Rotterdamu.
Vlasti evropskih zemalja koje su zabranile skupove zagovarača ustavne reforme u Turskoj su, pak, dozvolile održavanje skupova turske opozicije koja se protivi toj reformi.
Predložena ustavna reforma u Turskoj predviđa jačanje ovlasti predsjednika države, a ukidanje funkcije premijera. Parlament će povećati broj zastupnika sa 550 na 600, a kandidati na parlamentarnim izborima će moći biti svi građani Turske s napunjenih 18 godina. Dosad su kandidati mogli biti osobe s navršenih 25 godina.
Predsjednik će moći zadržati veze s političkom partijom, a predviđeno je i da se prvi predsjednički izbori, u skladu s novim Ustavom, održe u novembru 2019. godine. Mandat predsjednika će trajati pet godina i ista osoba će tu funkciju moći obnašati najviše dva mandata.
