Ovo je posljedica uništavanja domaćeg agrara, a kada ga uništite, onda će mlijeko biti 4 eura, kao u Rumuniji, kaže Usorac
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu 2021. godine proizvodnja mlijeka u BiH bila je manja za 18,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Sve manje
Istovremeno, zabilježen je rast proizvodnje kravljeg sira, vrhnja, fermentiranih mliječnih proizvoda, putera, ali i mesa.
– U julu 2021. godine povećan je broj zaklanih goveda za 49,36 posto, ovaca za 38,38 posto i svinja za 17,31 posto, dok je broj zaklane peradi smanjen za 8,81 posto u odnosu na isti period 2020. godine – navodi se u izvještajima Agencije za statistiku BiH.
Iako bi se, na prvi pogled, moglo zaključiti da su stočari u BiH pronašli stabilno tržište za plasman mesa, u bh. udruženjima poljoprivrednika pojašnjavaju da se, ustvari, radi o kolapsu domaće proizvodnje.
– Smanjuje se proizvodnja mlijeka jer stočari kolju goveda pa se nema šta musti. Dakle, kod nas proizvodnja pada, a ne raste. Ljudi masovno gase farme jer ih je i suša satrla, prinose soje, kukuruza, ječma, sijeno je u podbačaju do 90 posto, tako da će predstojeća zima pokazati sve, a podaci u 2022. bit će još porazniji – kazao nam je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH.
Informacije da ostajemo bez ionako nedovoljnog stočnog fonda, potvrđuje i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika i stočara RS i vlasnik farme goveda u mjestu Šibovska, između Prnjavora i Dervente. Što više proizvodiš, više gubiš, pojašnjava odluku da proizvodnju mlijeka sa 2.400 smanji na 1.600 litara na dan.
– Ljudi kolju stoku, jer nemaju hrane za zimu, a cijena mlijeka i mesa je niska. Svinjetina je 2 KM, govedina je bila 3,5-4 KM, ali sada nas čeka poskupljenje jer domaćeg više nema. Mlijeko je 60 feninga po litru, a stočna hrana skuplja. Ovo je posljedica uništavanja domaćeg agrara, a kada ga uništite, onda će mlijeko biti 4 eura, kao u Rumuniji. Krompir je prošle godine bio 3 KM po vreći, a ove godine je marka kila. Čim nema domaćeg, onda cijene drastično rastu jer hranom kod nas upravljaju uvoznici i profiteri, zajedno s korumpiranim političarima – istakao je Usorac.
Nema ljudi
Rješenje je da odavde idu svi, poručuje.
– Tamo gdje divljač dolazi, tamo nema ljudi, a divljač je meni došla na 150 metara od farme, gdje nikad nije bila. Prekoputa farme je 12 kuća s pet stanovnika starijih od 80 godina. Ovo postaje zemlja staraca. Veliki broj ljudi umire, a kad umre, ni njemu ne treba hrana. Tako da ćemo jednog dana doći u situaciju da nam hrana ne treba nikako, jer mlađi će otići, a stariji pomrijeti – dodao je Usorac.
Izdaci bez rezultata
Milioni poticaja iz budžeta, a samo iz federalnog je u ovoj godini planirano 87, očigledno ne daju rezultate. Pored svih problema, poljoprivrednici su ove godine pogođeni i nezapamćenom sušom, pa je Vlada FBiH planirala dodatnih 15 miliona KM. Međutim, iz Udruženja poljoprivrednika najavljuju da će pažljivo pratiti način njihovog utroška.
– Prošle godine rebalansom je bilo predviđeno 10 miliona, ali su te pare date izvoznicima. Revizija je pokazala da su taj novac dobile i firme bez ijednog zaposlenog. Anomalija je masa, pa ćemo pratiti ovih 15 miliona. Tražili smo da se to da primarnim poljoprivrednim proizvođačima da mogu opstati – pojašnjava Bićo.
Nove nejasnoće
Jedan od apsurda bh. poljoprivrede Bičo pojašnjava na primjeru izvoza pšenice.
– Ono što pričamo godinama, niko ne želi da čuje. Njemačka je zabranila izvoz krompira, jer ga nemaju dovoljno i neće da riskiraju. Kod nas i ono malo što ima – izvezu, pa kad nam zafali, onda ćemo po dvostruke pare uvoziti. Tako je na proljeće bilo sa pšenicom. Izvezli smo je po 32 feninga, a u roku od samo mjesec istu tu pšenicu smo uvozili po 50-60 feninga po kilogramu – kaže Bićo.
