Zeničko-dobojski kanton dobio je novi Zakon o platama i naknadama državnih službenika i namještenika, čime se izjednačavaju prava uposlenih sa pravima njihovih kolega na federalnom nivou. No, kantonalni zakon bitno se razlikuje od krovnog, jer je ukinuo brojne povlastice izabranih dužnosnika. Iz ovog kantona stiže inicijativa da se privilegije ukinu i u ostatku Federacije.
Bijeli hljeb, profesionalizacija, paušali, brojne naknade među kojima i ona za odvojeni život, privilegije su u kojima izabrani dužnosnici u kantonima uživaju po važećem federalnom zakonu. Često i za nerad!
„Odvojeni život za one koji su 70 kilometara, pa ne žive i ne rade u Ljubljani, Beču ili negdje toliko daleko da bi baš morali imati negdje 500 maraka za odvojeni život mjesečno i bilo koju drugu beneficiju“, kaže Ivica Ćavar, koordinator CCI.
„Zakon je neophodan, on je na neki način prenesen iz federalnog s tim da mi kao skupština imamo pravo korekcije uraditi u smislu što mislimo da bi trebalo u odnosu na federalni zakon“, dodaje Munib Husejnagić, šef kluba SDP BiH.
Zeničko-dobojski kanton posljednji je uskladio zakon, ali su prava izabranih dužnosnika bitno umanjena. Ukinut je bijeli hljeb, pravo na profesionalizaciju, koje je, istini za volju, i do sada u ovom kantonu imao jedino predsjedavajući, kao i odvojeni život – i to u amandmanskoj proceduri. Amandmane na zakon imala je opozicija, ali i aktuelna većina, čija Vlada je i pripremila zakon. Želja da se smanje prinadležnosti izabranih dužnosnika ili vješti spin u izbornoj godini? Ministar uprave kaže kako profesionalizacija nije ni bila predviđena usvojenim zakonom, već da je to trebao regulisati Zakon o radno pravnom-statusu.
„Vi ste vidjeli da u programu rada Vlade, programu rada Skupštine, tog zakona nema, tako da profesionalizacija i bez ovih amandmana nije bila predviđena ovim zakonom“, ističe ministar pravosuđa i uprave ZDK Mirnes Bašić.
Kanton je ovime izbjegao dodatni trošak od milion i po maraka, koliko bi koštalo potpuno usklađivanje s federalnim zakonom. Istovremeno, napokon je stavljena tačka i na pitanje plaća državnih službenika, koje su usklađene na nivou kantona i Federacije, dok su rukovodećim službenicima, a njih je oko 70, pojedinačno umanjene i do 1.300 maraka.
„Za nas kao sindikat je bilo neprihvatljivo da vodeći državni službenici ZDK imaju puno veće plate nego u Federaciji. Jednostavno, ovim zakonom je došlo do tog usklađivanja“, ističe Samir Kurtović, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika FBiH.
„Ovo je posljednji segment gdje je bilo moguće ono famozno utuživanje. Dakle, završili smo zdravstvo, završili smo policiju, završili smo obrazovanje, evo sada želimo da uredimo i ovaj segment“, naglašava Miralem Galijašević, premijer ZDK.
Dok iz vlade poručuju kako će pokušati amortizovati udar na plaće rukovodećih službenika, iz skupštine stiže inicijativa da se prinadležnosti izabranih dužnosnika ukinu na nivou cijele Federacije.
„Mi pozivamo sve ljude koji su u političkim vodama da konačno kažu ne profesionalizaciji, ne tolikim primanjima, da mladima kažemo ne idite iz ove zemlje, ima šanse, dajemo iste šanse svima“, poručuje Amra Jupić, nezavisna zastupnica u Skupštini ZDK.
Ukidanje privilegija podržali su i iz Centara civilnih inicijativa, izražavajući nadu da primjer Zeničko-dobojskog kantona neće proći u ignorisanju drugih institucija vlasti u zemlji, već da će i oni uskladiti svoja primanja i privilegije sa općom situacijom u društvu.
