Nakon što je nedavno prodan zenički “Arcelor Mittal” te preimenovan u “Nova Željezara”, najavljujući tako procvat industrije čelika u Zenici, budućnost ovog važnog industrijskog postrojenja, čini se, postala je upitna.
Novi vlasnici kažu kako su suočeni s brojnim problemima koje ne mogu riješiti bez potpore vlasti. Najavljuju i mogući stečaj.
“Nova Željezara”, iako tek odnedavno posluje u Zenici, nakon što je pogone kupila od “Arcelor Mittala”, proglašenje stečaja vidi kao jedan od mogućih epiloga ako ne bude konkretne pomoći državnih i federalnih vlasti. Za više od 1.900 uposlenika, ali i hiljade eksternih izvođača, “Nova željezara”, od pompeznih najava, postala je “nova neizvjesnost”.
“Poslije samo 26 dana mi pričamo o stečaju. Apsolutno ne mogu da vjerujem. Dolaskom novih vlasnika, obilaskom radnika, pričama pozitivnim i sad smo dovedeni u poziciju da trebamo saopštiti radnicima, ako ne budemo imali podršku države, da je to kraj“, kaže Rašid Fetić iz Sindikata radnika “Nova Željezara”.
I to sve zbog naslijeđenih problema od bivših vlasnika. Prekomjerna dugovanja, tehnička neodrživost postrojenja, ograničena dostupnost rude iz Prijedora, najavljeno povećanje cijena električne energije… Spisak je dugačak. Ovom stanju doprinose i kretanja čelika na svjetskom tržištu, ratovi, carine, uz to, nepostojanje adekvatne državne zaštite domaće industrije.
“Od početka godine do danas cijena čelika u Turskoj je pala za 90 eura (176 KM). Mi to moramo da ispratimo jer ta roba slobodno dolazi ovdje, bez ikakvih ograničenja. Naši troškovi rastu, ne padaju”, upozorava Saša Božić, direktor prodaje i marketinga “Nove Željezare” Zenica.
“Morat će se donijeti još jedna uredba, nadamo se da ćemo uspjeti to izgurati. To je uredba koja bi definisala standarde kvaliteta i koja bi zatvorila ulaz materijala, odnosno čelicima koji nisu zadovoljavajućeg kvaliteta i bila vjetar u leđa domačim proizvođačima”, izjavio je Almin Mališević iz Privredne komore Federacije BiH.
Uz sve probleme planovi za prelazak na zelenu proizvodnju čelika su ugroženi. Ipak, eko-aktivisti ističu da je ovaj dosadašnji način proizvodnje stvar prošlosti i da odgovornost ne treba svaljivati na državu. Podsjećamo, Vlada Federacije ima osam posto udjela u Željezari Zenica.
“Taj iznos je država mogla da da i da ima stopostotno vlasništvo nad proizvodnjom čelika. Očito da nema interesa za to. Najave koje smo juče čuli nisu ‘zelene’. Ako vi kupite bagere električne da bi manje zagađivali izduvnim gasovima okolinu, zašto se taj novac ne uloži, recimo, u održavanje gazočistke ili filtera na aglomeraciji, koji slabo rade i zbog kojih imamo zagađenje?”, pita profesor Samir Lemeš iz Eko Foruma Zenica.
Zeničko-dobojski kanton, poznat kao kičma privrednog razvoja Federacije, mogao bi oslabiti. Stoga, Vlada Kantona uputila je apele Federalnoj vladi.
“Postoji opasnost da preko 12 hiljada ljudi direktno ostane bez posla, a tome vezano i svih dobavljača, što posljedično može uzrokovati dalekosežne posljedice”, upozorava premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić.
Od rada zeničke željezare zavisi poslovanje mnogih, prvenstveno Koksare u Lukavcu te entitetskih željeznica. Da li je tranzicija moguća i da li će Zenica izgubiti još jedan od simbola grada – još je rano reći. Ipak, ono što brine građane je budućnost zagrijavanja grada koji direktno zavisi od “Nove Željezare”, piše BHRT.
