Bosna i Hercegovina trenutno nije u energetskoj krizi, osim problema sa povećanjem cijena goriva, nafte, smatra Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Aarhus centru u BiH, ured Tuzla i član alijanse nevladinih ekoloških organizacija Evropa bez uglja.
– Što se tiče plina, BiH ima jedino problem za daljinsko grijanje Sarajeva, gdje se većina plina i troši, za razliku od ostalih dijelova države. Ostali postotak energije vezan je za proizvodnju toplotne i električne energije iz uglja i velikih hidroelektrana, za što imamo kapacitete čak i za izvoz – kazao je Žiško u razgovoru za Fenu.
Ali to je razlog, obrazlaže Žiško, i za što se građani okreću ka najbližem rješenju, a to je električno grijanje.
To i jeste budućnost daljinskog grijanja, dodaje, samo ne grijalicama koje se kupuju nego je to grijanje na toplotne pumpe koje koriste električnu energiju i koje su izuzetno efikasne, a to je budućnost, ne samo za BiH, nego i Evropske unije, kao i solarni paneli za snabdijevanje energijom.
BiH, kako je pojasnio, ima dovoljno instaliranih kapacita i nije u energetskoj krizi jer ne ovisi o fosilnom plinu koji se u Evropu uvozi iz Rusije, koji je poremetio tržište energije na evropskom tržištu gdje su cijene drastično skočile zato što se formiranje cijena na berzama za električnu energiju zatvara cijenom električne energije proizvedene korištenjem fosilnog plina koji je drastično skočio.
– Onog momenta kada se iz proizvodnje električne energije izbaci fosilni plin, cijena električne energije na evropskom tržištu će pasti – smatra Žiško.
Naglašava kako se trenutno dešava na evropskom tržištu da postoji enormna zarada proizvođača električne energije iz drugih izvora, posebno iz solara, vjetra i drugih obnovljivih izvora pa čak i nuklearki i uglja, kao u slučaju BiH, koji zarađuju zato što je ta cijena skočila zbog fosilnog plina.
Način na koji Evropa pokušava, analizira Žiško, posebno Njemačka, da riješi taj problem je da pokrene stare, zatvorene, konzervirane termoelektrane na ugalj. A one su upravo konzervirane za tu potrebu, u slučaju krize da se pokrenu jedan izvjesni period dok se ta kriza ne prebrodi.
– Znači da – neke termoelektrane na ugalj će biti pokrenute, idućih godinu ili dvije, dok se ne riješi problem plina, ali će isto tako doći do ubrzane izgradnje kapaciteta iz obnovljivih izvora – ističe on.
To znači, i ova trenutna kriza će u stvari ubrzati dekarbonizaciju energetskog sektora i prestanak korištenja fosilnih goriva.
Ono što zagovornici korištenja fosilnih goriva koriste i u BiHkao opravdanje je “što Njemačka otvara termoelektrane na ugalj, mi moramo graditi nove”.
– Njemačka ne gradi nove termoelektrane, nego otvara, pokreće privremeno elektrane koje su rezervirane upravo za tu potrebu u slučaju krize. Onog momenta kada se kriza riješi, te termoelektrane će se zatvoriti – naglašava Žiško.
Pored toga, pojašnjava dalje, te termoelektrane koje će biti pokrenute su u skladu sa pravilima emisija polutanata u zrak, dok naše termoelektrane nemaju ugrađene filtere i mjere za smanjenje zagađenja zraka, što je, naglašava, neuporedivo.
– Produžetak rada naših blokova nije isti kao produžetak rada blokova u Njemačkoj. Jer, naši blokovi drastično zagađuju, nisu ugrađena postrojenja za pročišćavanje. Tako da sam uticaj na zdravlje građana neuporediv – tvrdi Žiško.
Po njegovim riječima, treba gledati šta Evropa radi, a ona radi na ubrzanoj dekarbonizaciji i rješavanju problema za svoje građane, za ovu i sljedeću zimu vjerovatno. Nekim mjerama, a ne dugoročnom izgradnjom fosilnih postrojenja, nego dugoročnom izgradnjom obnovljivih izvora: uvođenjem mjera energetske efikasnosti, sufinansiranjem mjera energetske efikasnosti, sufinansiranjem fotonaponskih panela na krovovima građana i drugo.
