SAD i Iran neizravno pregovaraju u Beču o oživljavanju nuklearnog programa iz 2015., a dogovor bi mogao rezultirati ukidanjem sankcija na prodaju iranske nafte
Na londonskom je tržištu u četvrtak, odmah nakon napada Rusije na Ukrajinu, cijena barela nafte skočila znatno iznad 100 dolara, po prvi put nakon više od sedam godina, no u petak se ponovno spustila ispod te psihološki važne razine, javlja Hina.
Nakon velikih oscilacija na kraju tjedna, cijena barela na londonskom tržištu zabilježila je na tjednoj razini rast od 4,7 posto, na 97,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,6 posto, na 91,59 dolara.
U četvrtak, nakon napada Rusije na Ukrajinu, cijena barela na londonskom tržištu dosegnula je u jednom trenutku 105,79 dolara, najvišu razinu od kraja 2014. godine.
Najveći napad jedne europske države na drugu od Drugog svjetskog rata izazvao je strahovanja od poremećaja opskrbe.
“Rusija je treći po veličini proizvođač i drugi po veličini izvoznik nafte u svijetu. S obzirom na niske zalihe i male neiskorištene kapacitete, tržište nafte ne može si priuštiti velike poremećaje u opskrbi. Zabrinutost za opskrbu mogla bi potaknuti i gomilanje naftnih zaliha, što podupire cijene”, rekao je Giovanni Staunovo iz UBS-a.
No, već u petak su cijene nafte pale, pa je na londonskom tržištu cijena barela skliznula ispod razine od 100 dolara jer su splasnule bojazni da će sankcije Rusiji zbog napada na Ukrajinu obuhvatiti i rusku naftu i plin.
Naime, predsjednik SAD-a Joe Biden uveo je sankcije Rusiji koje joj otežavaju transakcije u ključnim inozemnim valutama, a na meti su se našle banke i državna poduzeća.
Moskvi su sankcije uveli i Britanija, Japan, Kanada, Australija i Europska unija.
No, ruska nafta i plin neće izravno biti obuhvaćeni sankcijama. Rusija svoju sirovu naftu uglavnom prodaje europskim rafinerijama, a ujedno je i najveći dobavljač prirodnog plina u Europi, osiguravajući oko 35 ukupne opskrbe. “Čini se da se europski i američki političari zasada suzdržavaju od sankcija Rusiji u energetskom sektoru jer bi to Europi naškodilo jednako kao i Rusiji, ako ne i više”, rekao je Bjarne Schieldrop iz SEB-a.
Strahovanja od poremećaja u opskrbi nafte splasnula su i nakon Bidenove poruke da SAD s drugim zemljama radi na kombiniranom otpuštanju na tržište veće količine nafte iz strateških rezervi.
Analitičari drže da će se cijena barela u Londonu vjerojatno zadržati oko razine od 100 dolara sve dok Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC), američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili, primjerice, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.
SAD i Iran neizravno pregovaraju u Beču o oživljavanju nuklearnog programa iz 2015., a dogovor bi mogao rezultirati ukidanjem sankcija na prodaju iranske nafte.
No, proizvođači okupljeni u OPEC-u i njihovi saveznici ne pokazuju zasad da su spremni povećati proizvodnju u travnju više od dogovorenih 400.000 barela dnevno, unatoč skoku cijena iznad 100 dolara, rekli su izvori iz OPEC+. Ta skupina, u čijim je redovima i Rusija, ponovo će razmotriti proizvodnu politiku na sastanku zakazanom iduće srijede.
Analitičari upozoravaju i na inflatorni pritisak na svjetsko gospodarstvo koji stvara cijena barela od 100 dolara. A jačanje inflacije moglo bi natjerati središnje banke da zaoštre monetarnu politiku, što bi izazvalo usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.
