Aktuelni ministar finansija i donedavni predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija mora da plati novčanu kaznu zbog neizvršavanja sudske presude, otkriva CAPITAL.
Tegeltija je krajem novembra prošle godine podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH pokušavajući da izbjegne plaćanje novčane kazne koja je iznosila tek 500 KM, ali sud je odbacio njegov zahtjev za donošenje privremene mjere i odlaganje izvršenja.
Pored toga, Tegeltija je tražio od Ustavnog suda da zabrani Opštinskom sudu u Sarajevu da mu izriče kazne kao odgovornoj osobi u Savjetu ministara BiH radi nepostupanja po sudskim odlukama, ali Ustavni sud je odbacio i taj njegov zahtjev.
Poseban paradoks u cijelom ovom slučaju je što Tegeltija mora da plati novčanu kaznu zbog propusta koje je počinio njegov stranački kolega Nikola Špirić prije više od 15 godina dok je bio na čelu Savjeta ministara.
Naime, presudom Suda BiH od 25. aprila 2007. godine, Savjet ministara na čijem čelu je tada bio Nikola Špirić obavezan je da lica kojima je na nezakonit način prestao radni odnos rasporedi na radna mjesta koja ispunjavaju uslove njihove stručne spreme, kao i da im isplati neisplaćene plaće.
Špirićevi propusti stari 15 godina
Opštinski sud u Sarajevu je 5. jula 2007. godine donio rješenje o ovrsi i naložio BiH da postupi po ranije izrečenoj pravosnažnoj presudi, a isti sud je 18. marta 2008. godine zatražio od ovršenika, odnosno Savjet ministara, da se u roku od osam dana izjasni je li provedeno rješenje i da li su tužitelji raspoređeni na radna mjesta za koja ispunjavaju stručnu spremu.
Ovršenik, odnosno tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić nije sudu uopšte dostavio traženu informaciju.
Nije potpuno jasno šta se sve dešavalo od donošenja te sudske odluke iz marta 2008., a Opštinski sud u Sarajevu zaključkom od 10. maja 2021. godine naložio je Tegeltiji kao odgovornoj osobi, odnosno predsjedavajućem Savjeta ministara BiH da u roku od 15 dana obavijesti sud jesu li tužitelji vraćeni na posao i da dostavi dokaze o tome. Takođe, određeno je da će mu u protivnom sud izreći novčanu kaznu.
Pošto nije postupio po tom sudskom rješenju, Opštinski sud u Sarajevu ga je 23. juna 2021. godine kaznio novčanom kaznom od 500 KM radi nepostupanja po gore navedenom zaključku od 10. maja iste godine. Tegeltiji je određeno da kaznu plati u roku od osam dana, a ukoliko to ne učini sud je naveo da će kaznu naplatiti po službenoj dužnosti.
Sud je u tom rješenju naveo da je Tegeltija 15. maja 2021. godine zaprimio zaključak, ali da nije postupio po njemu, te mu je izrekao novčanu kaznu vodeći računa o njegovoj „ekonomskoj snazi“.
Prouzrokovana šteta zbog zapljene dijela plate
Tegeltija je u apelaciji naveo je da se predsjedavajući Savjeta ministara stara o provođenju odluka Savjeta ministara, a da u konkretnom slučaju nikakva odluka Savjeta ministara za vraćanje tražitelja na posao nije donesena.
Pored svega toga, on je naveo da bi mu provođenjem osporenih sudskih rješenja kojima se krše njegova ljudska prava, bila prouzrokovana šteta jer ne bi mogao raspolagati sa zaplijenjenim dijelom plate od 500 KM.
Tegeltija se na to žalio Kantonalnom sudu u Sarajevu, ali 18. jula 2022. godine njegova žalba je odbijena i potvrđeno prvostepeno rješenje. Pored toga, Kantonalni sud je potvrdio prvostepenu presudu i precizirao da je Tegeltija kao predsjedavajući Savjeta ministara odgovoran za provođenje ove presude.
S druge strane, Tegeltija je u apelaciji Ustavnom sudu tvrdio da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje i pravo na imovinu, kao i da sudovi nisu dali valjano obrazloženje u pogledu njegovog statusa kao odgovorne osobe.
On je u apleciji naveo da su sudovi zanemarili jasne i nedvosmislene odredbe Zakona o Savjetu ministara i Poslovnika o njegovom radu iz kojih je, kako je ocijenio, jasno vidljivo da on nije odgovorna osoba i da ne može biti novčano kažnjen.
On je citirao zakonske odredbe i naveo da je Savjet ministara kolektivni organ koji odluke donosi na sjednicama, većinom glasova prisutnih ili konsenzusom i da on nema ovlaštenja ni mogućnosti da samostalno donosi bilo kakve odluke koje se tiči postupanja na temelju rješenja o izvršenju.
Ustavni sud je njegovu zahtjev za donošenje privremene mjere odbacio, ocjenjujući da je neutemeljen.
