Na današnji dan 06.augusta 1990. godine u Visokom je formirana SDA Visoko.
SDA BiH je osnovana 26. maja 1990. godine na Osnivačkoj skupštini održanoj u Sarajevu. Bila je to prva registrovana politička stranka nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji.
Uz 27. godišnjicu SDA BiH, prisjetit ćemo se visočkih lidera ove političke partije:
Osnivačka skupština SDA Visoko 06.08.1990.godine
– Mehmed Alibegović, rahmetlija bio je prvi prdsjednik i svega par mjeseci obnašao je tu dužnost,
– Esad Durajlić, 1992.
– Mersed Šahinović, 1992.-1994.
– Rašid Kalota, 1994.-1996.
– Aziz Brotija, 1996.-2004.
– Ahmet Kurspahić, 2004.-2012.
– Halim Zukić, 2012. – 2017.
– Mirza Ganić, 2018. – …
Ovom prilikom donosimo prisjećanja Merseda Šahinovića o tom periodu
Piše: Mersed Šahinović
Aktivnosti za osnivanje stranke Alija Izetbegović počeo je u novembru 1989. godine, tačno godinu dana nakon izlaska iz zatvora. Prvi čovjek kojeg je kontaktirao bio je prof. dr. Muhamed Filipović, koji ga je tada učitvo odbio rekavši kako smatra da za osnivanje muslimanske stranke još nije vrijeme. Pritom je vjerovatno mislio na važeći Zakon o zabrani političkog djelovanja izvan tadašnjeg Saveza komunista. Potencijalni kršitelj ove zabrane teoretski je mogao dobiti deset godina zatvora. Izetbegović je odlučio rizikovati. Kroz dotadašnji život uvijek je igrao pomalo na rizik, a, osim ovog, njemu se ipak činilo da je vrijeme za osnivanje stranke. Tragajući za istomišljenicima, odlazi u Zagreb, gdje su politički procesi otišli dalje, pa se nadao da će na misao naići na plodnije tlo. Tako je i bilo. Sreo se sa Šemsom Tankovićem i Salimom Šabićem (koji je u međuvremenu umro). Na sastanak u Zagrebačkoj džamiji, koji je organizirao Šabić, došlo je petnaestak pozvanih. Brzo je postignuta načelna saglasnost o osnivanju političke stranke „muslimanskog kulturnog kruga“, koja je imala opće jugoslavenske pretenzije: BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Ubrzo su osnivani i ogranci u inozemstvu. Ideja se širila brzinom požara. Ovakvom razvoju događaja pogodovala je činjenica da je nastala opća kriza u cijelom lageru socijalističko-komunističkih zemalja. Pao je Berlinski zid, sa njim i moć ideologije koje su gospodarile tzv. istočnimblokom država. S prvim danima proljeća, preciznije 27. marta 1990. godine, Izetbegović je najavio konferenciju za štampu u sarajevskom hotelu „Holiday Inn“ da bi objelodanio osnivanje političke stranke. Glasom pomalo drhtavim od uzbuđenja, pročitao je saopćenje za javnost, koje će kasnije biti poznate kao „Saopćenje četrdesetorice“, jer je i imalo tačno toliko potpisnika. IZ Visokog potpisnici su bili dr. Mustafa Cerić i dr. Fahira Fejzić.
Dva mjeseca nakon press-konferencije u „Holiday Innu“, u istom hotelu održana je Osnivačka skupština SDA. Sala je bila prepuna, euforija je ovladala svim prisutnim dušama. „Početni strah“, kako svjedoče sudionici, zamijenili su „prkos i odlučnost“. Među zvanicama bilo je mnogo uglednih ljudi. Kamere su posebnu pažnju posvetile Adilu Zulfikarpašiću, kultnom bošnjačkom emigrantu. U to vrijeme Zulfikarpašić je živio u Zürichu, gdje je osnovao Bošnjački institut, instituciju koja posjeduje vrlo vrijedne dokumente o historiji Bosne i Hercegovine. Adil je zajedno sa istomišljenicima već bio potpisnik nekoliko demokratskih inicijativa vezanih za tlo bivše Jugoslavije. Imao je veliko političko iskustvo, pa je ostale članove SDA njegovo prisustvo snažno hrabrilo na dalju akciju. Izetbegović je lično pozvao Zulfikarpašića na osnivačku konferenciju. U Zürichu su već razgovarali o osnivanju stranke, gdje su se sukobili oko naziva „Musliman“, odnosno „Bošnjak“. Zulfikarpašić je smatrao da bi u programske dokumente odmah trebalo ubaciti termin „Bošnjak“. Izetbegović se saglasio da naziv „Musliman“ nije adekvatan, ali nije sa terminom njegovog uvođenja. On je smatrao da bi naglo uvođenje bošnjačkog imena stvorilo moguću konfuziju u narodu prilikom popisa stanovništva, pa je posao preimenovanja nacije ostavio za poslije. Tako je i bilo. U svom govoru u „Holiday Innu“ Izetbegović se osvrnuo na moguća posezanja za bosanskim teritorijem: „Siguran sam da tumačim najdublja osjećanja muslimanskog naroda ako kažem da on neće dozvoliti komadanje Bosne. Sramni sporazum Cvetković-Maček o podjeli ove zemlje je mrtav. Za to je garancija snaga koja se danas rađa u ovoj sali…“ Ove riječi su popraćene snažnim aplauzom.Od naših sugrađana tog dana bilo je i dosta visočana. Spomenućemo samo neke: Ahmed Žilić, Senad Bilalović, Mevludin i Hazim Sinanagić, Tarik Limo, Dževdet Kamarać.
Paralelno sa odogađanjima u Sarajevu u Visokom su otočele pripreme za formiranje SDA. Zbog opće klime u društvu to se radilo u početku polutajno, a kasnije sve intenzivnije i zvaničnije. Već prvih dana juna u Visokom je formirana grupa u kojoj su bili Mersed Šahinović, Mevludin Sinanagić, Seid Bukurević, Rašid Kalota, rah. Muhamed Alešević, Nijaz Šabanović, Zijad Husić, Asim Karačić, Suad Džafić, rah. Zijad Čelebić, Tarik Limo, rah. Abdulah Hodžić. Ova grupa intenzivno se sastajala posebno petkom poslije džume i vršila pripreme za osnivanje SDA u Visokom. Ahmed Žilić bio je aktivan u Sarajevu i uglavnom veza te grupe sa Centralom SDA. Sa rukovodstvom SDA direktno su kontaktirali stariji ,budući članovi , kao što je prvi predsjednik rah. Mehmed Alibegović, jer su se lično poznavali iz pokreta Mladi muslimani. Paralelno sa aktivnostima te grupe i pojedinaca u Visokom je nešto na formiranju SDA pokušao da uradi Hasan Čengić. U svojoj aktivnosti nije uspio skoro nikoga animirati, jer je „udario“ na pogrešne osobe. Čak je bio i izbacivan iz pojedinih avlija. Ti „kapitalci“ koji su ga odbili postali su, a neki su i danas uzdanica SDA. Već spomenuta grupa je bila jedina organizovana na području Visokog. U vangradskim mjesnim zajednicama i pored velikog interesovanja nije bilo organizovanog djelovanja. Spomenuta grupa, kao i pojedinci koji su samostalno davali podršku formiranju SDA Visoko okupili su se u zgradi današnje Gimnazije u tadašnjem RU „Rešad Saletović“, čiji je direktor bio Senad Hodović, koji je i sam bio član inicijativnog odbora. Pored već pobrojanih osoba članovi inicijativnog odbora bili su još Bedrija Šahinović i Ašida Žilić. Na tom sastanku je donešena odluka da se Osnivačka skupština održi 06. augusta 1990. u Visokom i da se na skupštini predloži rukovodstvo SDA Visoko u sastavu: Mehmed Alibegović predsjednik, Esad Durajlić potpredsjednik, Mersed Šahinović sekretar, Rašid Kalota blagajnik i članovi Ahmed Žilić, prof. Ibrahim Krzović, dr. Enver Bektaš, Mevludin Sinanagić, Mirsad Mahmutović, Vejsil Džafić, Nijaz Šabanović. Sjednicom osnivačke skupštine otočeo je proces velikih promjena u Visokom. Visočani su dali dosta doprinosa razvoju SDA u BiH. Mnogi su obilazili predizborne skupove širom BiH, a neki kao Mevludin Sinanagić, Mesed Šahinović i Fuad Hadžihasanagić,Fahira Fejzić uključili su se kao članovi tima u skoro svakodnevni rad u Sarajevu na formiranju SDA po cijeloj BiH. O tome ša se kasnije događalo nekom drugom prilikom.
