Po istraživanju Eurobarometra, 77 posto potrošača u EU-u radije bi popravilo svoje proizvode nego kupilo nove, a velik broj ih vjeruje da su neki uređaji namjerno napravljeni s kratkim rokom trajanja.
Europski parlament usvojio je rezoluciju o pravu potrošača na popravak elektroničkih uređaja i zatražio da ih se zaštiti od prakse “programiranog starenja”, odnosno “ugrađivanja kvarova” od strane proizvođača, javlja Hina.
Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu velikom većinom glasova usvojili rezoluciju o pravu potrošača na popravka uređaje po razumnim cijenama.
“Mi želimo da potrošači mogu imati pravo na popravak svojih uređaja (…) oni se moraju moći popravljati po razumnim cijenama i reciklirati”, rekla je izvjestiteljica Anna Cavazzini iz kluba Zelenih, ujedno i predsjednica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO).
Po istraživanju Eurobarometra, 77 posto potrošača u EU-u radije bi popravilo svoje proizvode nego kupilo nove, a velik broj ih vjeruje da su neki uređaji namjerno napravljeni s kratkim rokom trajanja.
Testovi trajnosti uređaja pokazali su kako se prvo kvarenje najčešće događa u drugoj ili trećoj godini korištenja, kada proizvodima u EU najčešće ističe jamstvo.
Stoga se Europski parlament zalaže da se popravke učine isplativima, zajamče izdržljiviji uređaji koji će se lakše moći popraviti s dijelovima koji se mogu zamjenjivati te obvežu proizvođači da daju bolje informacije potrošačima o mogućnosti popravka uređaja uz duža jamstva na uređaje.
Borzan traži ‘oznaku popravljivosti’
Potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova je kazala da je pravo na popravak ključna zakonodavna inicijativa i najavila da će i Komisija inzistirati da proizvodi moraju biti dizajnirani kako bi se mogli popravljati i što dulje trajati.
“Te će se inicijative pozabaviti problemima potražnje i potrošnje u okviru održivog gospodarstva”, rekla je europska dužnosnica.
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i izvjestiteljica kluba socijaldemokrata o pravu na popravak, kazala je da građani trebaju znati u trenutku kupnje je li uređaj moguće popraviti te koliko su dostupni rezervni dijelovi.
“Zato tražimo oznaku popravljivosti. Isto tako, tražimo da su upute o dizajnu proizvoda dostupne kako serviserima, tako i građanima. Oni koji nose uređaje na popravak, trebaju dobiti financijske olakšice”, kazala je Borzan za Hinu.
Po njezinim riječima, građanima se najviše kvare mobiteli, tableti, printeri i perilice za rublje, što su vrlo skupe stavke za kućni budžet.
Smatra da je ponašanje “kupi-iskoristi-baci” neodrživo, kako za građane, tako i za okoliš.
“Kad bi cijeli svijet bacao smeća kao EU, trebala bi nam skoro tri planeta da ga odložimo”, istaknula je Borzan.
Hrvatska vodi u recikliranju e-otpada
Prioritiziranje popravka nad kupovinom novih proizvoda korisno je za okoliš jer vodi do smanjenja korištenja resursa, manje emisije stakleničkih plinova i manje potrošnje energije, podsjeća Hina.
Elektronika je najbrže rastući izvor otpada u EU pa je u 2016. prikupljeno više od 3,5 miliona tona elektronike, od čega je reciklirano samo 40 posto.
Po podacima Eurobarometra o reciklaži e-otpada za 2020. godinu, Hrvatska prednjači pred ostalim zemlja.
Najmlađa članica Unije reciklirala je tim razdoblju 81,3 posto elektroničkog otpada.
Za usporedbu, Njemačka je reciklirala 38,7 posto e-otpada, Italija 32,1 posto, Francuska 36,6 posto, Švedska 47 posto, dok je najgora bila Malta sa svega 20,8 posto.
Rješavanje problema e-otpada važno je za ostvarivanje ciljeva zelenog plana i akcijskog plana o cirkularnom gospodarstvu koji je Komisija donijela početkom 2020. godine.
