Mediteranska dijeta može da bude recept za dug život, jer, po svim pokazateljima, ona čini ljude genetski mlađim, kažu američki istraživači.
Mješavina povrća, maslinovog ulja, svježe ribe i voća može da zaustavi izmjene našeg DNK koda kako starimo, navodi se u istraživanju koje je objavio “Britanski medicinski časopis”.
Kod ispitanika koji su se pridržavali ove dijete primijećeno je manje znakova starenja ćelija.
Istraživači iz Bostona analizirali su zdravstveno stanje skoro 5.000 ispitanika u periodu dužem od jedne decenije.
Mediteranska ishrana povezivana je više puta sa dobrobitima za zdravlje, kao što je manji rizik od srčanih oboljenja.
Iako još nije sasvim jasno zašto je taj način ishrane tako dobar, njene ključne komponente – obilje svježeg voća i povrća, kao i živina i riba umjesto mnogo crvenog mesa, putera i životinjski hmasti – imaju dokazane beneficije za tijelo čovjeka.
Hrana bogata vitaminima obezbjeđuje zaštitu od stresa i oštećenja tkiva i ćelija, a, prema posljednjim istraživanjima, mediteranska ishrana štiti naš DNK.
Istraživači su analizirali male strukture zvane telomeri, koje čuvaju završetke naših hromozoma, a oni štite naš DNK kod.
Ove zaštitne kapice sprečavaju gubitak genetskih informacija tokom podjele ćelija, navodi BBC.
Kako starimo, ćelije se dijele i tjelomjeri se skraćuju, a njihov strukturni integritet slabi, što govori ćelijama da prekinu da se dijele i umru.
Naučnici vjeruju da dužina jtelomjera ukazuje na starenje ćelija. Kraći tjelomjeri povezani su sa velikim brojem bolesti koje se dovode u vezi sa starosnom dobi, uključujući srčana oboljenja i različite oblike kancera.
Ispitanici koji su u ovom istraživanju jeli mediteransku hranu imali su duže i zdravije tjelomjere.
