Edhem Bičakčić izabran je krajem aprila za predsjednika Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Izbor Bičakčića bio je itekako zanimljiv. On je na predsjedničkoj funkciji naslijedio Safeta Softića, SDA-ovog državnog delegata i bliskog saradnika Bakira Izetbegovića.
I sam Bičakčić bio je dugogodišnji funkcioner Stranke demokratske akcije, ali je kasnije postao kritičar politike aktuelnog predsjednika SDA.
Za TVSA kaže da već 20 godina nije funkcioner SDA iako nikad nije isključen iz stranke:
“Dvadeset godina nisam nikakav funkcioner u SDA. Čak sam u tom periodu vodio i jednu drugu stranku, kad sam želio predsjedniku Tihiću pokazati da ja ne mogu biti tu kako on provodi politiku, pa me opet nisu isključivali”.
Na pitanje zašto je SDA u danas u opoziciji, bez koalicionog kapaciteta, i ko je za to odgovoran, Bičakčić je rekao:
“Postojeće rukovodstvo. Na kraju krajeva, vidjeli ste i svjedočite da su došli do toga da je neophodno da na Kongresu provjere te mandate. Vjerujem da će to uraditi na demokratski način”.
On se nada da će na izborima za predsjednika SDA biti barem tri kandidata.
“Mislim da ima mnogo ljudi koji mogu u ovome, uslovno rečeno, kratkom periodu pripremiti jedan dobar program na osnovu kojeg mogu ostvariti i podršku izbornog tijela, odnosno članova Glavnog odbora i članova Kongresa koji će birati novo rukovodstvo, ili potvrditi staro rukovodstvo.
Dakle, ništa nije isključeno”, kaže Bičakčić.
Dodaje da je SDA 2000. godine također bila u sličnoj situaciji.
“Poslije poraza na općinskim izborima, pa poslije na glavnim izborima, nije ostvarila dovoljan kapacitet da formira koaliciju i na vlast je došla Alijansa za promjene uz pomoć također tadašnjeg Visokog predstavnika.
I SDA je provela temeljnu reformu u smislu izbora u svim općinskim strukturama, pa onda kantonalnim i na kraju u rukovodstvu stranke. A od tadašnjeg rukovodstva, jedino sam ja od onih prethodnih uspio da zadržim tu poziciju potpredsjednika, ostali su promijenjeni.
Dakle, i sada bi trebalo, moje je mišljenje, provesti taj proces temeljito i kompletno. Na nizu mjesta stvari su očigledne, ne funkcionišu na pravi način. Evo, recimo, u Brčkom izgube one izborne pozicije koje su imali.
U Zenici, izvorni SDA-ovac pobijedi kompletno rukovodstvo, dva-tri puta, ne mogu da se dozovu i nađu pravo rješenje. Dakle, ima dosta tih primjera”, ističe Bičakčić.
On se pita zašto SDA ne bi moglo imati multietničko rukovodstvo te dodaje:
“Moraju regulisati svoju politiku sa Sjedinjenim Američkim Državama, jer je Amerika značajno omogućila opstanak Bosne i Hercegovine i pomogla da dođe do Daytonskog mirovnog sporazuma.
I ako se ne slažu sa nekim od poteza, onda to treba rješavati na pravi način. Moraju obezbijediti i svoj lobi u SAD”.
U tom kontekstu, spomenuo je Muhameda Šaćirbegovića za kojeg kaže da ga treba “rehabilitirati i pravno i politički”.
Dodao je da SDA treba održavati odnose i s islamskim svijetom, prije svih Saudijskom Arabijom, Iranom, Turskom i Egiptom.
Komentirao je i odnos predsjednika SDA Bakira Izetbegovića sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.
“Alija Izetbegović je u Erdoganu prepoznao nekog budućeg lidera, rekao mu je i zamolio da on malo vodi brigu na međunarodnom planu o Bosni i Hercegovini. Misli se prije svega na članstvo u NATO-u, članstvo u evropskim integracijama, tamo gdje Turska može pomoći.
Kako je to Bakir poslije provodio i na šta je to svodio, to je malo upitno. Nije bilo potrebe za svadbama i ostalim ceremonijama, ali je bilo potrebe za jačanjem ekonomskih veza.
To se uglavom i radilo, imamo uspješne turske investicije u BiH. Treba da ima i više”, rekao je Bičakčić.
