Javno preduzeće Autoceste FBiH dobilo je jučer upotrebne dozvole za dvije nove dionice autoputa na Koridoru 5C: Nemila–Poprikuše i Nemila–Vranduk, u ukupnoj dužini od oko 11 kilometara.
Iako fizički još nisu povezane sa postojećim autoputem kod Zenice, ove dionice bi vrlo brzo trebale biti puštene u promet, a vozače očekuje još jedno malo olakšanje prolaska kroz dolinu rijeke Bosne.
Čeka se odluka Vlade o besplatnoj vožnji
Kako se saznaje, Vlada FBiH bi na sjednici u utorak trebala dati saglasnost Autocestama FBiH da se ove dionice koriste bez naplate putarine. Premijer Nermin Nikšić ranije je najavio da će puštanje u promet uslijediti do kraja ove godine.
Kako će izgledati vožnja: “Ostrvo” modernog puta
Važno je napomenuti da se nove dionice nalaze između Zenice i Žepča, ali se ne nadovezuju direktno na već izgrađeni autoput A1 (Zenica sjever). Izgradnja veznih dionica Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca još uvijek traje.
U praksi, to znači sljedeće:
Vozači koji idu iz Sarajeva prolaze Zenicu i nastavljaju magistralnim putem M-17.
Kod Nemile se uključuju na novi dio autoputa.
Voze dionicom Nemila–Vranduk (otvara se oko dvije trećine dionice).
Prolaze kroz tunel “Bosna” (dio dionice Poprikuše–Nemila).
Nakon 11 kilometara, ponovo se isključuju i vraćaju na magistralni put prema sjeveru.
Tunel “Bosna” – novi rekorder
Najznačajniji objekat na ovoj trasi je tunel “Bosna” (ranije poznat kao Golubinja), dužine 3,6 kilometara. To je trenutno najduži izgrađeni cestovni tunel na Koridoru 5C u BiH.
Njegova ključna uloga je izbjegavanje uske, krivudave i opasne dionice magistralnog puta kroz kanjon rijeke Bosne, čime će putovanje biti ne samo brže, već i znatno sigurnije.
Otvaranje novih 11 kilometara autoputa nesumnjivo je dobra vijest za vozače koji decenijama rizikuju živote u kanjonu rijeke Bosne.
Četvrt vijeka za pola posla
Kamen temeljac za prve kilometre Koridora 5C položen je 2001. godine. Danas, 24 godine kasnije, BiH još uvijek nije završila ovaj ključni pravac dužine oko 330 kilometara. Matematika je poražavajuća: prosječna brzina gradnje iznosi tek nešto više od 10 do 12 kilometara godišnje. Ovim tempom, kompletan Koridor 5C, mogao bi biti završen tek krajem ove decenije, što znači da će gradnja jednog puta trajati punih 30 godina.
Iako se u Evropi često događaju kašnjenja na infrastrukturnim projektima (primjer aerodroma u Berlinu ili pojedinih dionica u Rumuniji), slučaj Bosne i Hercegovine je specifičan i gotovo jedinstven iz nekoliko razloga:
Regionalni paradoks: Dok Hrvatska ima potpuno razvijenu mrežu autoputeva koju je (ključne pravce poput A1) izgradila u rekordnom roku početkom 2000-ih, a Srbija posljednjih godina otvara desetine kilometara godišnje na više različitih koridora, BiH i dalje “krpi” svoj jedini glavni autoput.
Fenomen “ostrva”: Rijetkost je u modernoj evropskoj cestogradnji da se grade i otvaraju dionice koje “ne vode nigdje”, odnosno koje zahtijevaju silazak na magistralu pa ponovni povratak na autoput (kao što je slučaj sa Zvirovićima ranije ili sada kod Žepča). Većina zemalja gradi linearno, spajajući grad po grad.
Birokratski lavirint: Stručnjaci se slažu da teren u BiH jeste težak (tuneli i mostovi čine ogroman dio trase), ali primjer Crne Gore (autoput Bar-Boljare) pokazuje da se i najteži tereni mogu savladati brže uz jasnu političku volju i finansijsku konstrukciju. U BiH su tenderi, žalbe i politička previranja “pojeli” više vremena nego sami bageri.
BiH možda nije jedina zemlja s problemima u gradnji, ali je vjerovatno jedina u Evropi koja svoj primarni, vitalni koridor gradi tempom od jedne decenije za 100 kilometara. Nove dionice kod Žepča su tehnološki trijumf (tunel Bosna), ali strateški poraz uzimajući u obzir da je kilometar izgradnje, kako tvrde stručnjaci koštao rekordnih 20 miliona eura.
Početkom 2025. SIPA je, po zahtjevu Tužilaštva BiH, pokrenula provjere vezane za navode o korupciji u projektima JP Autoceste FBiH. Istraga se, prema neslužbenim informacijama, odnosi i na osobe iz menadžmenta preduzeća, a predmet je proslijeđen nadležnim tužilaštvima i Posebnom odjeljenju za borbu protiv korupcije (POSKOK). Iz Autocesta FBiH uzvraćaju tvrdnjom da su projekti vođeni u skladu s pravilima EIB-a i EBRD-a, te da nijedan euro iz evropskih sredstava nije zloupotrijebljen.
Radovi na svim državnim projektima u BiH, često se intenziviraju i završavaju u izbornim godinama.
