Bosna i Hercegovina je od putarina na gorivo do sada zaradila 15.271.410.000 KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja prikuplja ovaj novac.
Naime, po litru goriva koje se proda na tržištu BiH se trenutno plaća akciza i putarina koja zavisi od vrste naftnog derivata, i iznosi od 0,30 do 0,45 KM, te dvije putarine.
Prva putarina je za održavanje puteva koja iznosi 0,15 KM po litri goriva, dok je druga putarina za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva koja iznosi 0,25 KM po litri derivata.
“Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva (0,15 KM po litri derivata), u razdoblju od 2006. do 30. septembra 2023. godine je iznosio tri milijarde i 624 miliona KM. Ukupan iznos prikupljene putarine za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju ostalih puteva (0,25 KM po litri derivata), od 2009. do 31. augusta 2023. godine je tri milijarde i 355 miliona KM.
Pored putarina, po litri goriva koje se proda na tržištu u BiH plaća se i akciza, koja iznosi od 0,30 KM do 0,45 KM po litri (zavisno od vrste derivata). Po ovoj osnovi, od 2006. do 30. septembra 2023. godine je ukupno prikupljeno osam milijardi i 290 milijuna KM”, piše u podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH koje su dostavili Nezavisnim novinama.
Tako je tokom ove godine prikupljeno od putarina 507 miliona KM, od čega je od putarine za izgradnju puteva zarađeno 190 miliona KM.
Od putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva zarađeno je 316.907.992 KM ove godine.
UIO BiH je u 2023. godine prikupio i prihode po osnovu akciza na naftu i naftne derivate u ukupnom iznosu od 394,8 miliona KM.
Sav ovaj novac je raspoređen Federaciji BiH, RS te Brčko distriktu prema koeficijentima koje usvaja Upravni odbor UIO BiH.
Ekonomista Admir Čavalić rekao je za Nezavisne novine da se ovaj prikupljeni novac mogao bolje iskoristiti, a ne za popunjavanje rupa u budžetima entiteta.
“Ovaj novac se mogao iskoristiti za izuzetne infrastrukturne potrebe, a sa druge strane, mi sada imamo problem sa obezbjeđivanjem finansijskih sredstava po osnovu zaduživanja za te infrastrukturne projekte. Tako da, ne samo da su se tim novcem mogli graditi putevi, već bi se smanjila ovisnost o međunarodnim kreditima ili nekim drugim finansijskim sredstvima koja se sada aktiviraju.
Trenutno imamo izuzetan problem u privlačenju tih sredstava, razumijevajući da infrastrukturni procesi generalno kaskaju i vrlo su upitni po pitanju principa efikasnosti i efektivnosti. Šta to konkretno znači? Mi dobijemo ta sredstava, ali ne znamo ih na pravi način i u pravom trenutku utrošiti kako bismo iskoristili taj momentum vrijednosti novca.
Istina je ta, da smo ovaj novac koji je zarađen od akciza i putarina namjenski iskoristili, što se uvijek preporučuje, vrlo vjerovatno bismo imali riješeno pitanje brojnih dionica i povezane ključne gradove, odnosno ekonomske centre u BiH”, objasnio je Čavalić.
