Zbog kašnjenja reformi prijete nam između ostalog finansijske blokade i drastično poskupljenje izvoza. Poslodavci poručuju da je hitna reakcija nadležnih neophodna inače će sve grane privrede biti u gubitku.
Vrijeme za čekanje je iscurilo, glavna je poruka današnjeg sastanka predstavnika poslovnih udruženja i komora. U februaru ističe opservacijski period Moneyvala, a Bosna i Hercegovina nije ispunila tri ključna uslova: zakon o oduzimanju imovine, finansiranje terorizma i registar stvarnih vlasnika. Ukoliko ne dođe do reformi, posljedice bi mogle direktno pogoditi džepove građana i račune kompanija.
“Prijetnja sive liste i stavljanje na sivu listu je nešto što će biti i donijeti direktne posljedice za finansijski sistem, ali i za stanovništvo, posebno privrednu koja će na određen način to i najviše osjetiti sve. Transakcije sa inostranstvom će biti dosta sporije, dosta teže, proceduralno će biti usložnjene, svaka transakcija će biti predmetom dodatne provjere od strane stranih finansijskih institucija, zbog čega će doći do značajnog usporavanja finansijskog sistema, odnosno platnog prometa sa inostranstvom. Održavanje i uspostavljanje novih korespondentnih odnosa sa bankama u inostranstvu će također biti značajno otežano a u određenim slučajevima i nemoguće”, naveo je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Dok se bankarski sektor bori sa administracijom, izvoznike čeka novi šok. Već u aprilu počinje primjena CBAM-a, evropskog mehanizma za prilagođavanje emisija ugljenika. Metalna, auto, drvna i druge industrije naći će se na udaru taksi koje bi proizvode iz naše zemlje mogle učiniti preskupim za Evropu.
“Time proizvodi iz BiH poskupljuju za 20%, oni sa tih 20% na tržištu gdje gdje su dosad bili ne mogu biti konkurentni. Izuzev u situaciji da BiH usvoji EU ETS sistem harmoniziran sa evropskim, koji postoji od 2005. u EU. Na koji način se proizvodi iz energetski intenzivnih industrija sa posebnim obračunima formira jedan fond, gdje je industrija takođe opterećena tim taksama, ali novac ostaje unutar vaše zemlje i formirate fond iz kojeg možete posle da vraćate ka kompanijama”, kazao je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
Poslovna zajednica je jedinstvena, fiskalne reforme, radno zakonodavstvo i brisanje parafiskalnih nameta više nisu želje, već uslovi opstanka. Od donosioca odluka traže hitne i konkretne poteze.
“Naš je cilj da zatražimo od svih predstavnika, na svim nivoima vlasti, donosiocima odluka, da ono što mogu urade do godišnjih odmora. Mi im stojimo na raspolaganju, jasno smo dali konkretne prijedloge tih reformi i mi mislimo da gledano i politički i poslovno i finansijski, da nema velikih problema da se po jedan, dva, tri ova važna pitanja na svim nivoima usvoje u skorom narednom periodu”, poručio je Mario Nenadić, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Ukoliko politički dogovori ponovo izostanu, privredu ne čekaju samo sporije transakcije i skuplja roba, već i opasnost od potpune izolacije sa evropskih proizvodnih lanaca.
