Nacrt Rezolucije Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici izaziva brojne reakcije u susjednoj Srbiji.
Dok neki vide usvajanje rezolucije kao poštovanje međunarodnog prava i odavanje počasti žrtvama, drugi smatraju da je to nametanje negativnog kolektivnog obilježja jednom narodu.
Negativan narativ o Rezoluciji izražen je posebno u bh. entitetu Republika Srpska i susjednoj Srbiji. Za neke, proglašavanje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid označava se kao ‘napad na srpski narod i Srbiju’. Ova perspektiva posebno dolazi do izražaja u izjavama Milorada Dodika.
Podrška usvajanju Rezolucije dolazi s brojnih strana.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, ističe da je Rezolucija korak ka suočavanju s prošlošću, te da je važno da se podiže na međunarodni nivo.
Međutim, aktivistkinja Aida Ćorović upozorava na licemjerstvo međunarodne zajednice, ističući da Srbija nije ni blizu početka suočavanja s svojom prošlošću.
“Sjećamo se kako su i Šešelj i Vučić dolazili na položaje i hrabrili i Ratka Mladića, ljude koji su držali Sarajevo pod opsadom. To su ljudi, čitava ta ekipa, je na vlasti i bilo bi besmisleno očekivati da naprave otklon jer bi time kolokvijalno kazano ‘sebi pucali u noge'”, poručila je Čorović za N1.
U međuvremenu, ambasador Srbije pri UN-u upozorava na narušavanje Dejtonskog sporazuma, tvrdeći da su ‘diplomatske kanale BiH preuzela samo jedna etnička grupa u BiH’.
