Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu tranšu od milijardu eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, kojeg je usvojila Evropska unija, potvrđeno je iz Delegacije EU u BiH za Klix.ba.
U odgovoru na upit portala Klix.ba o situaciji s Planom reformi koji je ranije ove godine poslan u Brisel, iz Delegacije EU u BiH su pojasnili šta se desilo nakon što su vlasti u našoj zemlji poslale ovaj dokument.
“Nadležne vlasti BiH su dostavile Evropskoj komisiji nacrt potpuno razrađenog Reformskog programa, koji je neophodna osnova za učešće u Planu rasta za Zapadni Balkan. Evropska komisija je pripremila svoju procjenu nacrta Reformskog programa BiH i komunicirala svoje komentare vlastima BiH, tražeći da se implementiraju određene izmjene. Međutim, 16. jula, vlasti BiH su obavijestile Komisiju da zbog nedostatka političkog konsenzusa nisu u mogućnosti da usaglase finalni tekst”, rečeno je iz Delegacije EU u BiH.
Dalje ističu da je zbog toga prvobitno bila ugrožena, a sada i gotovo pa konačno izgubljena značajna količina novca predviđena za BiH.
“Prva tranša Plan rasta može se isplatiti samo nakon što Reformski program formalno usaglase Evropska komisija i Bosna i Hercegovina. Neusvajanje Reformskog programa u skladu sa komentarima Komisije će imati posljedice: za razliku od drugih partnera u regionu, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuslovnu tranšu pred-finansiranja koja je planirana za isplatu nakon ljeta, u iznosu od sedam posto (70 miliona eura, op.a.), te će propustiti značajnu priliku za ranu finansijsku podršku”, stoji u odgovoru.
Problem s dokumentom nastao je zbog tri mjere koje nisu prihvatale vlasti u bh. entitetu Republika Srpska. Radi se o uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda.
Radovan Višković, premijer RS-a, zajedno s drugim dužnosnicima koji dolaze iz manjeg bh. entiteta, više puta su naglasili da neće prihvatati ove mjere. Nada među bh. dužnosnicima je bila da će usaglašene mjere, njih 110, biti dovoljno da zvanični Brisel “progleda kroz prste” i odobri veći dio novca za našu zemlju, ali poruka Evropske unije je bila jasna – sve ili ništa.
Istini za volju, još 930 miliona namijenjenih Bosni i Hercegovini je još dostupno i ako dođe do promjene u političkim stavovima među vlastima u RS-u moguće je da će taj novac ipak doći u našu zemlju. To u odgovoru na naš upit naglašava i Delegacija EU u BiH.
“Komisija nastavlja raditi s vlastima, pružajući podršku završetku posla po potrebi i s nestrpljenjem očekuje da primi Reformski program nakon što bude politički podržan. Komisija će ga potom bez odlaganja ocijeniti, kao što je bio slučaj s ostalim partnerima, s ciljem konačnog usvajanja čim prije. Plan rasta podržava novi finansijski instrument – Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan – vrijedan do 6 milijardi eura u grantovima i kreditima za čitavu regiju”, naglašavaju iz EU.
Vrijedi istaći i da će 70 miliona eura namijenjenih za BiH biti podijeljeno među drugim državama Zapadnog Balkana koje su svoj Plan reformi poslali, a riječ je o Srbiji, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
