Broj bh. građana ovisnih o kockanju konstantno se povećava, a koliko su neki od njih postali ovisni o ovom poroku, svjedoči i podatak da novac za kockanje posuđuju od zelenaša!
To su nam potvrdili u Fondu “Herc”, iz kojeg za nadoknadu nude kockarima pomoć u odvikavanju, te ističu da u BiH kockaju gotovo svi – od žena do maloljetnika.
“Među ljudima ovisnim o kocki ima i javih ličnosti, pa čak i sportista, a ovaj porok je prisutan i među nezaposlenima, ženama, starijim osobama, maloljetnicima”, ističu iz Fonda “Herc”.
Na njihov SOS broj 063/077-580, otvoren za ljude koji ne mogu bez kockanja, najviše se javljaju bh. građani u dobi između 20 i 35 godina.
“Većina ljudi koji nas zovu na SOS broj imaju veći problem, došli su do zida i traže rješenje. Mada rijetko kad osobno zovu ljudi koji imaju problem, već za njih, u većini slučajeva, zovu majke ili sestre”, naglašavaju iz “Herca”.
Ističu još i da nisu rijetki građani koji pozajmljuju novac kako bi ga potrošili na kockanje.
“Podižu i kredite da bi kockali, a kada vide da im je došla voda do grla, imaju problema i sa kamatarima”, podvlače u “Hercu”.
Prema riječima Borislava Zeljića, psihologa iz Banjaluke, oni koji nemaju novca kockaju se u nadi da će na taj način uspjeti podebljati svoj iznos u novčanicima.
“Ljudi žele da imaju novca i onda ulažu sve veću i veću svotu, u nadi da će ostvariti dobitak. Međutim, treba izračunati da se uložena svota, čak i kada dnevno na kocku troše marku do dvije, ‘nagomila’. Štaviše, neki sitni dobitak na njih djeluje podsticajno, i oni onda još više troše”, naglašava on.
Da je riječ o poroku u čijem paklu se muči sve više građana, svjedoči i radnik u jednoj kockarnici u Banjaluci, koji nam je ispričao da mu na vrata često dolaze maloljetnici.
“Nema više pravila. Kada vidim tinejdžera od 16 godina da hoće da ubaci marku u aparat, ili da uplati tiket, dođe mi da vrisnem od muke. Naravno, ne pustim ga da kocka, ali to ne znači da se on ne snađe u nekoj drugoj kockarnici ili kladionici”, ističe ovaj radnik.
Dodaje da čak i porodični ljudi, koji imaju malu djecu i pri tom “tanke” plate, znaju satima sjediti za aparatom.
“Dešava se da dođu oko 17 sati, odmah s posla, i ostanu u radnji sa mnom sve do kasnih sati. Izađemo zajedno iz objekta. Vidim da ostanu ‘kraći’ za nekoliko stotina maraka, ali ja sam tu nemoćan. Žao mi je čovjeka, ali nije moje da mu kažem da ovako upropaštava svoj život”, priča ovaj radnik.
Inače, odranije je poznato da je BiH prema broju kladionica i kockarnica u odnosu na broj stanovnika vodeća zemlja u Evropi. Prema procjenama, oko pola miliona bh. građana novac troši na igre na sreću što, prema ocjeni stručnjaka, predstavlja alarmantnu brojku, pišu nezavisne.com
Stručnjaci istižu da kockanje počinje zabavom, pa prerasta u interes, da bi se na kraju sve okončalo zavisnošću iz koje se teško izvući.
(VisokoIN)
