Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
Kada je riječ o današnjoj posjeti Viktora Orbana našoj zemlji kaže da je on možda jedini premijer jedne EU članice, ali i NATO članice koji ima vrlo dobre i privatne i profesionalne odnose sa Miloradom Dodikom koji, ne samo da je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, već je i predsjednik SNSD-a, jedne od najvažnijih stranaka trenutnih koalicija koje vladaju Bosnom i Hercegovinom.
“U tom smislu njegova posjeta bit će zanimljiva iz perspektive toga da li će on, kako tvrdi, da želi da radi na stabilnosti regiona, da li će onda on tu svoju ličnu vezu koju ima sa Dodikom iskoristiti da unaprijedi situaciju u Bosni i Hercegovini ili će, kao što je to i dosada često bilo, biti iskorišten kao izgovor, kao ‘plakat’ za glasače u Republici Srpskoj, kao dokaz da i Dodik i Republika Srpska imaju prijatelje, ne samo na Istoku, već i na Zapadu”, navodi Ćerimagić.
Dodaje i da je veza Dodika i Orbana nešto mlađa nego Orbana i Vučića.
“Ona se krenula razvijati od 2018. i pobjede Dodika na izborima za Predsjedništvo BiH. Prije toga i Orban i njegova stranka Fidesz su kroz Evropsku pučku stranku podržavali opoziciju Dodiku, odnosno to je bio PDP. Orban je vrlo pragmatičan političar i njegovi pogledi na migrantsku krizu, na mjesto islama u Evropi, to su neke stvari koje su povezali Dodika i Orbana. Ipak, njegov glavni partner u regionu je Vučić”, pojasnio je Ćerimagić.
O pojačanim diplomatskim aktivnostima nakon uspostave nove vlasti kaže: “Novo Vijeće ministara BiH, kada je u pitanju EU agenda ili agenda SAD-a po pitanju i rješavanja državne imovine i nekih drugih pitanja – vidimo da stvarnog napretka zasad nema”.
Komentarisao je i evropsku perspektivu BiH:
“Ako uporedimo s Moldavijom, koja je nešto malo bolja od Bosne i Hercegovine ili skoro na istom nivou u svojoj pripremljenosti za članstvo u EU – činjenicu da se danas ozbiljno razgovara o otvaranju pregovora s Moldavijom, a sa BiH ne – treba tražiti u dva osnovna razloga. Jedan je što EU Moldaviju tretira na način da joj izlazi u susret. U slučaju BiH, imamo različite nivoe vlasti, to znači da se sa EU svaki od njih usklađuje svako za sebe i onda ispadamo manje pripremljeni nego Moldavija. Svaki nivo vlasti se može usklađivati na svoj način, ali se to mora raditi harmonizovano”, istakao je.
Naveo je kako EU nije poznata kao akter koji je sposoban da igra igru na više terena. “Prioritet su Ukrajina i Moldavija. U našem regionu prioritet su Kosovo i Srbija. Bosna i Hercegovina se na neki način ostavlja sa strane. Mislim da bi svi u EU bili sretni da je BiH prihvatila ovu priču sa kandidatskim statusom, da se krene u ispunjavanje uslova za otvaranje pregovora, međutim i sa ovom situacijom sa Ustavnim sudom, ali i s odnosom sa visokim predstavnikom, vidimo da se to nije desilo. I u tom smislu rekao bih da EU vodeću ulogu u BiH, ipak, prepušta SAD-u”.
Ističe i da su za zapadne političare i diplomate koji se bave BiH, mišljenje i pozicije Zagreba i Beograda važni, u smislu, kako kaže, da oni njih ponekad vide i kao izvor problema.
federalna.ba
