Dijeta koja podrazumijeva unošenje samo 1.200 kalorija dnevno je izazov koji prihvataju ljudi širom svijeta u potrazi za savršenim tijelom. Nutricionisti govore o posljedicama ovakvog načine ishrane i otkrivaju da li tijelo može da preživi sa samo 1.200 kalorija dnevno.
Ovo strogo pravilo može da utiče na plodnost i da izazove anksioznost, upozoravaju dijetetičari.
Nutricionista Ursula Filpot, portparol Britanske dijetske asocijacije upozorava na loše efekte ovakvog pristupa ishrani.
“Iako je 1.200 kalorija dnevno minimalan nivo kalorija na kojima prosječna osoba može da preživi, to ne znači da je taj pristup zdrav”, rekla je Ursula za Independent.
“Starija osoba koja nije aktivna, ili gojazna osoba možda i mogu da izdrže sa 1.200 kalorija dnevno. Ali, jako je teško, dostići pravi nivo hranljivih materija sa tako striktnim režimom, osim ako je osoba pažljivo isplanirala svaki obrok.”
Za dijetu koja podrazumijeva samo 1.200 kaliroja dnevnom, tijelu je potrebno “podešavanje”. Ursula navodi da se tako ne može živjeti.
“Ako ste mladi i aktivni, izgubićete težinu i kilograme vremenom, ali vašem tijelu biće potrebna metabolička podešavanja. Ruke i stopala biće vam često hladni i bićete opčinjeni hranom sve vrijeme. Onda slijedi anksioznost i opšte stanje neće biti dobro.”
Ursula upozorava da takav način ishrane može privremeno da utiče na plodnost žena.
Ona objašnjava da na preporučeni broj kalorija treba da se gleda samo kao na početnu tačku biranja zdrave ishrane.
“To bi bilo kao kad bismo rekli svi muškarci moraju da nose brojh cipela 43. postoje ljudi koji mogu da žive na 1.200 kalorija, dok je drugima potrebna 2.400.”
Sve zavisi od toga kako se osjećate. Ako ste iscrpljeni, umorni, ako vam je hladno, ako ste preokupirani jedenjem i hranom, ako osjećate vrtoglavice, znači da vam je potreban veći broj kalorija.
Takođe, hrana koju bi svako pojedinačno trebalo da jede, razlikuje se od osobe do osobe. Aktivne osobe bi trebalo da jedu više ugljenih hidrata, dok neko ko je gojazan može da izgubi na težini ako jede malo ugljenih hidrata, ali više proteina (proteinska dijeta).
“Koliko bi jedna osoba trebalo da jede zavisi od raznih faktora, uključujući godine, genetiku i nivo aktivnosti.”
Slušajte svoje tijelo. Veći dio populacije koji izgleda mršavije i zdravije zapravo ne živi na 1.200 kalorija, ne smanjuje ugljene hidrate, ne pravi zelene šejkove.
“Ako je dijeta uspjela kod jedne osobe, ne znači da je to način kojeg svi treba da se pridržavaju”, zaključuje Ursula.
