Mališani širom BiH trebali bi mjesečno primati dječiji dodatak, ali uprkos zakonu postoje brojne varijacije. Pet kantona nikako ne isplaćuje ovu zakonom definiranu novčanu obavezu, dok se u pojedinim kantonima dodatak ne isplaćuje onim roditeljima koji imaju automobil. U manjem bh. entitetu je slična situacija, a Brčko distrikt najviše izdvaja na djecu, godišnje blizu 10 miliona KM.
Dječiji dodatak već godinama se ne isplaćuje u Hercegovačko-neretvanskom, Livanjskom, Zapadnohercegovačkom, Unsko-sanskom i Posavskom kantonu. U drugim kantonima dodatak se isplaćuje u iznosu od 14 do 33 KM za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu invalida, djecu s ometanim psiho-fizičkim razvojem, porodicama koje imaju dijete oboljelo od karcinoma, šećerne bolesti, leukemije, TVC-a i celijakije, kao i porodicama u kojima je jedan od članova korisnik stalne novčane pomoći.
Automobil luksuz
Dječiji dodatak u Kantonu Sarajevo iznosi 33 KM, a uvećani dodatak za djecu 49,50 KM. Pravo na dodatak imaju one porodice čiji prihod po članu domaćinstva ne prelaze 120 KM. Međutim, bez novčane pomoći svaki mjesec ostaju ona djeca čiji roditelji su vlasnici automobila, osim ako je riječ o roditeljima s invaliditetom.
“Pored automobila, dodatak na djecu ne mogu ostvariti ni porodice u kojima je jedan od članova domaćinstva vlasnik preduzeća, samostalne radnje ili ima registriranu dopunsku djelatnost. Posjedovanje stana, kuće ili vikendice ne utječe na ostvarivanje prava na dječiji dodatak”, kazala nam je Mirsada Dedić iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice KS.
U ostalim kantonima, zbog manje prosječne plaće, manji su i mjesečni dječiji dodaci, ali na automobil se ne gleda kao na luksuz zbog kojeg djeca i roditelji gube pravo na dodatak.
Djeci u Zeničko-dobojskom kantonu, čiji roditelji ispunjavaju uslove, isplaćuje se dodatak u iznosu od 14,60 KM, dok djeca bez oba ili jednog roditelja, bolesna djeca ili porodice u kojima dijete ili jedan od roditelja imaju najmanje 60 posto oštećenje organizma, primaju dodatak od 21,90 KM.
“Roditelji ili staratelji mogu ostvariti pravo ukoliko neposredno brinu o djetetu i ako im mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 109,50 KM”, rekli su nam iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK.
Neuređen sistem
Kako saznajemo, nadležni u Tuzlanskom kantonu također su razmatrali uvođenje novih mjera za ostvarivanje prava na dječiji doplatak prema kojima bi posjedovanje automobila bila prepreka djeci i roditeljima.
“Postoje razne inicijative kako eliminisati određene kategorije. Ali, nekad je i auto potreba i nije luksuz. Zato nismo prihvatili taj prijedlog. Teško je kada živimo u sistemu u kojem imovinski odnosi nisu regulisani, kada često ništa nije na osobama koje žive u određenom domaćinstvu. Postoje ideje da na neki način sredstva dođu do najugroženijih kategorija, ali mnogo toga je neuređeno i teško je zavesti red samo u jednoj oblasti”, govore nam iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice TK.
Inače, u TK dječiji dodatak iznosi 20 KM za djecu čiji roditelji ispunjavaju uslove, 40 KM za porodice s troje ili više djece te 50 KM za djecu s poteškoćama u razvoju. Djeci do 15 godina u Bosansko-podrinjskom kantonu isplaćuje se dodatak od 29 KM, u Srednjobosanskom 30 KM te u RS-u 35 KM. Najveći dodatak imaju mališani u Brčko distriktu, blizu 80 KM po djetetu.
Prema Zakonu o zaštiti porodica s djecom, naknada za dječiji dodatak utvrđuje se u iznosu od 10 posto od prosječne plaće te 30 posto za osobe s invaliditetom. Međutim, zbog manjka sredstava u budžetu, svi kantoni su umanjili dodatke za 50 posto i više. S druge strane, procedure i papirologija koja je potrebna prilikom ostvarivanja prava na doplatak je dugotrajna i iscrpljujuća.
Ukoliko bi nadležni poštivali zakonske propise, roditelji u BiH možda bi i mogli uživati u skromnoj socijalnoj pomoći. Međutim, u neuređenom sistemu doplatak često ne ode u prave ruke ili ne može pokriti ni osnovne mjesečne potrebe djece.
(Visokoin.com / Klix)
