Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine potrošačka korpa u januaru ove godine u Federaciji BiH iznosila je 2.357,04 KM dok je prosječna plata iz novembra iznosila 1.022 KM. Prema podacima Saveza sindikata RS potrošačka korpa za decembar 2021. godine u Republici Srpskoj iznosila je 2031,77 KM dok je prosječna plata u istom mjesecu bila 1038 KM. U Republici Srpskoj a ni u Federaciji BiH čak ni građani sa prosječnom platom nisu mogli zadovoljiti osnovne životne potrebe a o onima sa minimalnom platom suvišno je i govoriti kako sastavljaju kraj sa krajem, piše Žurnal.
U međuvremenu o potrošačkim korpama i prosječnim platama ne razmišljaju a kamoli da brinu državni zvaničnici. Kako na poslu ne rade ništa najteži dio radnog dana im je odluka šta izabrati za ručak. Ovaj izbor dodatno im je otežala Služba za zajedničke poslove institucija BiH. Sljedeći put kada se odluče da dođu na posao u Parlamentarnu skupštinu BiH, za ručak, osim standardnog mesa, mogu birati sedam vrsta ribe prve klase, deset vrsta sireva, morskih plodova…
Početkom februara Služba za zajedničke poslove institucija BiH raspisala je tender za nabavku ribe vrijedan oko 66 hiljada maraka. Između ostalog za potrebe prehrane državnih zvaničnika tražili su ribu prve klase od tuna steaka, lososa, orade, pastrmke do kozica i škampi.
„Orada svježa očišćena I klasa, pastrmka svježa I klasa, tuna steak centralni dijelovi, bez repnog dijela I klasa, zubatac očišćen I klasa, losos svježi očišćeni u komadu od 5-6 kg, sa glavom i kostima, repovi kozica očišćeni, gamberi I klasa, škampi zaleđeni bez leda“, naveli su tenderskoj dokumentaciji.
Isti dan, devetog februara, raspisan je tender i za nabavku zamrznutih proizvoda u vrijednosti 131.768,12 KM sa PDV-om.
„ Lignje Patagonik C zamrznute očišćene I klasa, losos dimljeni, zamrznuti listići, losos file, oslić file panirani bez leda I klasa, hobotnica zamrznuta I klase, gamberi,“, navedeno je između ostalog u tenderskoj dokumentaciji.
Osim ovih zamrznutih proizvoda iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH morali su se pobrinuti za adekvatno skladištenje ovih namirnica pa su zatražili i „uslugu najma: škrinja-zamrzivač, sa bravicom i ključem, kapaciteta 400-500 litara, temeratura hlađenja: -14 do -26⁰ C, horizontalna. U cijenu najma je uračunat i servis opreme a po pozivu najkasnije 2 sata od momenta prijave kvara bilo pismenim putem ili telefonskim pozivom“.
Iz Službe za zajedničke poslove nisu zaboravili da je za zdravu i balansiranu ishranu, a samim tim i funkcionisanje i rad, državnih zvaničnika neophodan kalcij pa su raspisali i tender za nabavku mliječnih proizvoda. U tenderskoj dokumentaciji tražili su čak deset vrsta sira.
„Sir travnički kravlji, sir mladi, svježi sir pasiran i ocijeđeni, parmezan, ribani sir, mascarpone, mozzarela, sir livanjski, gongorzola, sir edamer, sir dimljeni, paprike punjene sirom- ljute,“, navedeno je između ostalog u tenderskoj dokumentaciji za nabavku mliječnih proizvoda.
Na čelu Službe za zajedničke poslove institucija BiH je Dragan Šojić. O aktivnostima Dragana Šojića na čelu Službe za zajedničke poslove institucija BiH pisali smo nedavno kako je sam sebe postavio na čelo komisije koja ima zadatak da ove godine, mimo Zakona o javnim nabavkama, u Istočnom Sarajevu kupi dio zgrade za dva miliona maraka od firme „Građenje“, a za potrebe institucija BiH.
Nedavno smo pisali i o zamjenicima direktora Šojića Melihi Jahjaefendić i Draganu Brkoviću. Meliha Jahjaefendić u aprilu prošle godine imenovana je na poziciju pomoćnice direktora u Službi za zajedničke poslove BiH, nakon internog oglasa. Tužilaštvo i SIPA sada istražuju ovo imenovanje. Još uvijek nije okončana ni istraga na osnovu prijave za korupciju iz 2016. godine kada je Meliha Jahjaefendić prijavljena da je kao direktorica Službe za zajedničke poslove počinila brojne nezakonitosti. Prijavljen je i njen tadašnji zamjenik Dragan Brković. U prijavi neformalne grupe državnih službenika navedeno je da su Jahjaefendićeva i Brković zapošljavali porodicu i prijatelje, te članove porodica brojnih bh. zvaničnika.
Međutim, podsjetimo da nisu samo državni zvaničnici veliki gurmani. Prošle godine Ministarstvo za ljudska prava BiH u vrijeme pandemije, dok su ugrožene kategorije o kojima bi također trebali brinuti živjele ispod granice siromaštva, na jelo i piće potrošilo 40 hiljada KM. Za to im je trebalo samo sedam mjeseci.
Pisali smo ranije da institucije i ustanove širom države troše stotine hiljada maraka na reprezentaciju – restorane, barove, bazene, banje, cvijetne aranžmane i poklone. A koliko je u BiH nivoa vlasti, javnih ustanova, preduzeća, zavoda i instituta… i svi imaju pravo na novac za reprezentaciju.
