Na svjetskim valutnim tržištima dolar je oslabio i prošle sedmice, već četvrte zaredom, jer ulagači nisu sigurni kako će politika novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa utjecati na valutu.
Kurs eura prema dolaru ostao je prošle sedmice gotovo nepromijenjen, na 1,0695 dolara, ali većinu sedmice proveo je iznad nivoa od 1,07 dolara. U odnosu na japansku valutu, cijena je dolara prošle sedmice porasla za 0,4 posto, na 115,10 jena.
Međutim, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice oko 0,5 posto, na otprilike 100,40 bodova. Od 3. januara, kada je dolarova vrijednost dostigla najviši nivo u 14 godina, američka je valuta izgubila na vrijednosti oko čestiti posto. Posljedica je to sumnji ulagača u to kako će najavljena politika predsjednika Trumpa utjecati na dolar. Od 8. novembra, kada je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima, dolar je jačao na krilima optimizma ulagača da će smanjenje poreza te povećanje fiskalne i potrošnje na infrastrukturu, koje je Trump najavljivao u izbornoj kampanji, dodatno potaknuti ekonomiju, ali i rast inflacije. Zbog toga se očekuje da će američka centralna banka ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa u idućem periodu, što bi trebalo podržavati uspon dolara.
Međutim, dolar je posljednjih sedmica izgubio na zamahu, među ostalim zbog toga što je Trump kazao da jaki dolar šteti američkim kompanijama. Naime, zbog toga njihovi proizvodi na inostranim tržištima gube na cjenovnoj konkurentnosti. Uz to, dolar je pod pritiskom rasta zabrinutosti u vezi protekcionističkih mjera koje Trump planira. Protekcionizam bi, upozoravaju analitičari, mogao dovesti do trgovinskih ratova, a to nije dobro za finansijska tržišta. Zbog toga su se ulagači okrenuli kupovinama valuta koje smatraju sigurnijim utočištima, poput švicarskog franka.
Dolar je prošle sedmice oslabio i prema britanskoj funti, koja jača zahvaljujući tome što je put izlaska Britanije iz Evropske unije sve jasniji. Prošle je sedmice nejasnoću u vezi toga razjasnio i britanski Vrhovni sud presudivši da premijerka Theresa May mora dobiti odobrenje parlamenta prije nego počne proces izlaska zemlje iz EU-a.
