Početna Bosna i Hercegovina Ekocid u FBiH: Vlast uspjela i rijeke zakinuti i to za 305 miliona KM!

Ekocid u FBiH: Vlast uspjela i rijeke zakinuti i to za 305 miliona KM!

22

Institucije u FBiH zanemarile prirodu, dok su industrijski zagađivači nastavili djelovati. Iz Ministarstva naveli da im je fokus poljoprivreda, a nisu rijeke?!

Rijeke su neophodne za život i opstanak čovjeka. Ovaj univerzalni postulat koji bi trebao vrijediti za cijelo čovječanstvo, ako je suditi prema frapantnim nalazima federalnih revizora, ne vrijedi za vlast i institucije u Federaciji BiH.

Naime, u periodu od 2016. do 2021. institucije u FBiH uspjele su rijeke i drugo prirodno bogatstvo koje se nalazi na vodnom području rijeke Save i koje se prostire na površini od 17.315 kvadratnih kilometara zakinuti za nevjerovatnih 305.678.068 KM!

Piše: A. DUČIĆ / Fokus.ba
Ta sredstva su, naime, po važećima zakonima i drugima propisima zarad očuvanja prirode u navedenom period bili dužni investirati. Ali, prema nalazim revizora to nisu učinili. Inače, na navedenom vodnom području nalaze su vodotoci Bosne, Vrbasa, Une, Sane, Spreče, Usore i Lašve.

U navedenom periodu za 17.473.894 KM zakinuli su i vodno područje Jadranskog mora koje u FBiH zauzima površinu od od 8.621 kvadratnih kilometara. Ovako izrađene planove upravljanja vodama, u kojima je već naznačeno da veliki iznos sredstava nedostaje za njihovu realizaciju, kako navode revizori, Vlada FBiH je usvojila?!

Nadalje, Zakonom o vodama propisana uspostava Savjetodavnog vijeća za razmatranje sistemskih pitanja upravljanja vodama, te predlaganje mjera za razvoj i poboljšanje upravljanja vodama. Savjetodavna vijeća u prethodnim godinama, ističu revizori, nisu predlagala mjere za unapređenje mehanizama finansiranja zaštite voda.

NOVAC ZA POLJOPRIVREDU, NE I ZA RIJEKE?!
Prema saznanjima revizije, ovo Vijeće od 2017. godine nije se ni sastajalo, niti je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nakon isteka mandata krajem 2021. godine predložio uspostavu novog vijeća.

Revizija je zabilježila i nevjerovatan odgovor iz sektora za vode pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o tome zašto se ne ulaže novac na zaštitu rijeka. Tako su iz ovog sektora naveli da nisu izdvajana potrebna sredstva jer sektor poljoprivrede već godinama ima prioritet?! Da li može poljoprivreda bez rijeka, pitanje je koje se ovdje samo po sebi nameće.


Kao posljedice izostanka finansijske podrške iz Budžeta FBiH nadležni iz FMPVŠ-a naveli su primjere otkazanih višemilionskih međunarodnih projekata za tretman otpadnih voda u Cazinu i Zenici.

-Važno je napomenuti da je u zemljama okruženja pitanju finansiranja upravljanja vodama posvećena veća pažnja, te su doneseni posebni zakoni kojima je detaljno regulisana ova materija. Primjera radi, u Hrvatskoj je donesen Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva, a u Crnoj Gori Zakon o finansiranju upravljanja vodama – naveli su revizori.

Također, istaknuli su i da od 2012. godine Vlada FBiH uredbama o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije kontinuirano prolongira rok za usaglašavanje s graničnim vrijednostima.

Trenutno važećom Uredbom definisano je da se industrijski subjekti trebaju uskladiti s propisanim graničnim vrijednostima do 19. 12. 2023. godine. Zbog kontinuiranog prolongiranja roka najveći industrijski zagađivači u FBiH nemaju adekvatan tretman otpadnih voda. Navedeno ima za posljedicu da brojni industrijski subjekti bez ikakvih ograničenja i sankcija ispuštaju u rijeke tehnološke otpadne vode koje značajno prelaze propisane granične vrijednosti.

HLORIDI, SULFATI, AZOT, FOSFOR…

Radi se o hiljadama tona različitih zagađujućih materija (kao što su: hloridi, sulfati, azot, fosfor i dr.) koje se na godišnjem nivou ispuštaju u površinske vodotoke, zbog čega često nastaju vidljive štetne posljedice po biljni i životinjski svijet.

Navedena problematika može se ilustrovati na primjeru privrednog subjekta „Arcelor Mittal“ Zenica, koji uprkos kontinuiranom prekoračenju graničnih vrijednosti za ispuštanje otpadnih voda nesmetano posluje.

Privrednom subjektu je AVP Sava izdala vodnu dozvolu u julu 2017. godine pod određenim uslovima koji su, između ostalog, podrazumijevali obavezu ovog subjekta da osigura razdvajanje i prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda iz pogona s ciljem dovođenja svih parametara kvaliteta otpadnih voda unutar graničnih vrijednosti. U novembru 2022. godine AVP Sava je ovom privrednom subjektu izdala novu vodnu dozvolu, iako on nije izvršio aktivnosti i obaveze definisane prethodnom vodnom dozvolom.


Možda vas zanima

Crna Hronika

Četvero povrijeđenih u trostrukom sudaru kod Konjica, uhapšen pijani vozač iz Sarajeva

Četiri povrijeđene osobe te jedna uhapšena, epilog je saobraćajne nesreće koja se...

Bosna i HercegovinaIstaknuto

Delibašić podržao Komšića, Elek poručio da će mu trebati pasoš do Jahorine

Ne stišava se bura oko jutrošnjeg gostovanja Nebojše Vukanovića u programu BHRT-a,...

IstaknutoSport

Barbarez se obratio navijačima: Napravite najveću euforiju ikada!

Sergej Barbarez ponovo se oglasio na Instagramu i pozvao sve navijače BiH...

Bosna i HercegovinaVijesti

Vlada FBiH: Prihvaćena Inicijativa za ukidanje carina na uvoz nafte i naftnih derivata iz trećih zemalja

Vlada Federacije BiH prihvatila je Inicijativu Federalnog ministarstva trgovine za privremeno ukidanje...

Visoko

Javni oglas za prijem u radni odnos JU “Dom zdravlja” Visoko

Na osnovu člana 4. – 4.g. i 4.i. – 4.l. Pravilnika o...

Visoko

Upute učesnicima/volonterima u ekološkoj akciji čišćenja grada Visoko

Upute učesnicima/volonterima u ekološkoj akciji čišćenja grada Visoko pod nazivom „ČISTO VISOKO...

Bosna i HercegovinaVijesti

Olakšanje za vozače: Lakši prelazak granica zahvaljujući novoj mjeri EU

Profesionalnim vozačima iz Bosne i Hercegovine privremeno je olakšan boravak u Šengenska...

Bosna i HercegovinaVijesti

Vlada FBiH: Rok od 15 dana za imenovanje stručnog tima za procjenu zagađenja okoliša u Varešu

Vlada Federacije BiH usvojila je u četvrtak Informaciju Federalnog ministarstva okoliša i...