Finska je i 2025. godine proglašena najsretnijom zemljom na svijetu prema World Happiness Reportu, i to osmi put zaredom.
Bosna i Hercegovina se, prema istom izvještaju, nalazi na 56. mjestu globalne liste, u rasponu između 48. i 67. pozicije, s ukupnim indeksom sreće od 6,136.
Iako Finska ima dugu, hladnu i mračnu zimu te se suočava s brojnim geopolitičkim izazovima, građani ove zemlje već godinama bilježe visoko zadovoljstvo životom.
Stručnjaci navode da se ključ ne krije u bogatstvu, već u načinu na koji je društvo organizirano.
Sociolog Jan Delhey objašnjava da se životna sreća temelji na tri stuba: materijalnoj sigurnosti, kvalitetnim odnosima i osjećaju smisla.
Finska je upravo na tim poljima izgradila stabilan sistem. Iako prosječna primanja nisu znatno viša u odnosu na mnoge europske zemlje, razlike među građanima su manje, a socijalna sigurnost izražena.
Finsko društvo karakterizira visok nivo jednakosti, od tržišta rada do porodičnog života. Roditelji imaju podjednaku ulogu u odgoju djece, dok država osigurava dostupne i kvalitetne usluge brige i obrazovanja.
Obrazovni sistem temelji se na jednakim šansama za svu djecu, uz snažnu individualnu podršku.
Posebnu ulogu ima i povjerenje u institucije. Građani vjeruju da sistem funkcionira, da su pravila jasna i da će u kriznim situacijama dobiti podršku. Tome doprinosi i snažna povezanost s prirodom, koja je sastavni dio svakodnevnog života.
S druge strane, Bosna i Hercegovina se nalazi znatno niže na listi sreće. Stručnjaci navode da razlozi leže u dugotrajnoj političkoj nestabilnosti, ekonomskoj neizvjesnosti, visokoj nezaposlenosti, odlasku mladih i slabom povjerenju građana u institucije.
Istraživanja ipak pokazuju da sreća nije isključivo određena genetikom. Veći dio osjećaja zadovoljstva može se razvijati kroz kvalitetne društvene odnose, aktivan životni stil, osjećaj svrhe i osobni angažman.
