Stanovnici Livna godinama su se grijali ugljem iz Tušnice, a pepeo su potom bacali u vrtove i bašte. Iako se za radioaktivnost znalo i prije nego je javno objavljena studija iz 2010. godine, ipak niko nikad nije uradio detaljno istraživanje o radijaciji pepela i utjecaju na ljude
Iako se za radioaktivnost mrkog uglja iz rudnika Tušnica znalo i mnogo prije nego je objavljena prva studija o tome niko nikada na to nije upozorio stanovništvo u Livnu koje se godinama grijalo na taj isti ugalj. Osim toga, dopustilo se da se ovaj ugalj odvozi u Kakanj, ali i u Hrvatsku.
„Svi smo po tri ili više tona tog uglja nosili u kuće i koristili ga za grijanje. Pepeo smo često bacali u vrtove i s njim đubrili njive”, kaže nekoliko mještana Livna za Žurnal koji su svjesni problema i strahuju o dugoročnijim posljedicama po stanovništvo posebno ono koje živi u neposrednoj blizini rudnika.
Stručnjaci su još ranije za Žurnal pojasnili da se gorenjem uglja radijacija povećava u samom pepelu kojeg danas ima ne samo na njivama i baštama Livnjaka, već i u Kaknju i Kaštelima kod pogona bivšeg Jugonila.
Mjerenje iz 2019.
Žurnal je već pisao o studiji iz 2010. koja govori o tome da se u rudniku Tušnica nalazi mrki uglja značajne radioaktivnosti i koja dokazuje štetnost radijacije po zdravlje radnika i mjerama koje su se morale poduzimati.
Devet godina kasnije, Zavod za javno zdravstvo FBiH mjerio je doze zračenja na površinskom kopu, a izvještaj koji je u posjedu Žurnala, pokazuje da „postoji značajno povećanje ekspozicije radnika na površinskom kopu” i “ne postoji značajno povećanje ekspozicije stanovništva u blizini površinskog kopa“.
Međutim, sporno je što stanovništvo u selima blizu rudnika i danas koristi ovaj ugalj, a da nisu svjesni opasnosti kojoj izlažu sebe i svoje porodice. Nažalost, niko od nadležnih do danas nije uradio istraživanje o radijaciji pepela i njegovom utjecaju na ljude.
Jedna od preporuka stručnjaka s kojima su razgovarali jeste da bi se u kućama tog stanovništva radijacija trebala mjeriti najmanje tri mjeseca.
Radiokativnost pepela otkrili u Hrvatskoj?
Profesor dr.sci Feriz Adrović još ranije je za Žurnal objasnio da kopanjem i korištenjem uglja, radiaktivnost sadržana u njemu se preraspodjeljuje iz dubine ugljenih slojeva gdje nije bitno uticala na ljude i biosferu i deponuje na površinu zemlje, gdje može bitno promijeniti količinu radioaktivnosti i radiekološku sliku životne sredine zbog prisutnosti brojnih polutanata hemotoksičnog i radiotoskičnog djelovanja.
Dalje navodi da sagorijevanjem uglja u termoelektranama usljed eliminacije organske komponente zapremina uglja smanjuje se na pepeo i šljaku što neminovno dovodi do povećanja koncentracije radionukleida u produktima sagorijevanja.
Ugalj Tušnica se svojevremeno izvozio i za potrebe jedne cementare u Hrvatskoj, koja je navodno analizirala pepeo nastao sagorijevanjem tog uglja, te su utvrdili radioaktivnost. Prema nepotvrđenim informacijama oni su dio tog pepela vratili za Livno gdje je on deponiran u površinske iskope lignite u Prologu, a dio u Kaštelima kod pogona bivšeg Jugovinila.
Žurnal je u posjedu analitičkog izvještaja Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz novembra 2019. godine za uzorke uzete iz Novakovca, Mandek, Pašinac i utvrđeno je da u uzorcima vode nije bilo radijacije. Ipak, saznajemo da voda sa izvorišta u blizini sela Tušnica, koja je svojevremeno korištena u rudniku, a mještani je koriste i danas, navodno nije testirana.
Ovom izvorištu i dodijeljenoj koncesiji za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine u industrijske svrhe ranije smo pisali u nekoliko navrata.
Inače, na mjestu površinskih iskopa lignite u Prologu danas je jezero u kojem pojedinci pecaju ribe.
Sve dok rudnik Tušnica nije prestao sa radom, mrki ugalj se vozio i za potrebe termoelektrane kod Kaknja, gdje je također deponirana hrpa pepela.
U Zavodu nisu zabrinuti, mještani upozoravaju na povećan broj oboljelih od karcinoma.
Žurnal se obratio Zavodu za javno zdravstvo Kantona 10 sa nekoliko pitanja: “Da li su upoznati sa studijom iz 2010. koja govori o tome da se u rudniku Tušnica nalazi mrki ugalj značajne radioaktivnosti i koja je javno dostupna već godinama, ukoliko jesu da li je nešto urađeno po pitanju zaštite stanovništva i okoliša i ako jeste šta konkretno? Ukoliko nisu, da li sada (kada smo ih upoznali s tim) planiraju poduzeti korake na zaštiti stanovništva od kojih neki i danas vjerovatno koriste ovaj ugalj, te da li je ikada urađena neka studija da bi se provjerilo da li je stanovništvo koje živi u blizini rudnika izloženije nekim bolestima, poput kancera?”
U prilogu su im poslali i link sa naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem „Kvalitet 2013“ u Neumu u junu 2013. godine, a na kojem je bila tema „Nivoi koncentracije aktivnosti radona u vazduhu površinskog kopa „Drage“ rudnika uglja „Tušnica“.
U ovom istraživanju koje potpisuju dr. Zejnil Trešnjo i profesor dr.sci Feriz Adrović također se govori o pojačanoj radioaktivnosti mrkog uglja u rudniku.
Iz Zavoda nisu konkretno odgovorili na sva pitanja. Kazali su da nisu upoznati sa studijom i da “do sada niko nije tražio nikakvu informaciju niti mišljenje, niti poduzimanje mjera sukladno tvrdnjama”. Dalje su novinare Žurnala upoznali s tim da Zavod nema mogućnost analize i ispitivanja radioaktivnosti, što i nije bilo pitanje.
“Što se tiče porasta obolijevanja i smrtnosti od malignih bolesti, statistički pdaci govore da je općenito porast od obolijevanja od malignih bolesti kao i u drugim dijelovima Federacije BiH, a nemamo pokazatelje koji bi upućivali da je na tom području došlo do iznimnog porasta obolijevanja ili smrtnosti. Za detaljniju analizu trebalo bi više podataka i druge statističke metode praćenja kroz duži vremenski period“, kažu iz livanjskog Zavoda za javno zdravstvo.
I dok u Zavodu i nisu zabrinuti, mještani Livna smatraju da je upravo zbog korištenja ovog uglja broj karcinoma na području njihovog kantona znatno povećan. Detaljno istraživanje o tome ne postoji, ali profesor Adrović, koji je i međunarodni ekspert za zaštitu od zračenja, ranije je izjavio da je ubijeđen da kada bi se napravila stručna i naučna studija uvidjelo bi se da stanovništvo oko površinskog kopa ima povećan broj kancerogenih oboljenja.
